Poljoprivredni proizvođači koji se bave proizvodnje jaja ulažu mnogo truda i vremena i finansijskih sredstava kako bi opstale njihove mini farme

Savremen način uzgoja koka nosilica može biti unosan posao. Koke nosilice popularne su kako u industrijskoj proizvodnji, tako i na malim poljoprivrednim imanjima, jer omogućavaju proizvodnju jaja za vlastite potrebe i za prodaju na tržištu. Poljoprivredni proizvođači koji se bave ovom vrstom proizvodnje ulažu mnogo truda i vremena i finansijskih sredstava kako bi opstale njihove mini farme. Trud se, kažu, na kraju isplati.

Kakanjac Hasan Hadžić uzgojem koka nosilica počeo baviti prije više od dvije decenije. Tada je, priča nam, uložio novca onoliko koliko je mogao i koliko je trebalo da pokrene proizvodnju i danas, uz dvodecenijsko iskustvo, ima pravu farmu i osiguranu egzistenciju za svoju porodicu.

-Uzeo sam nešto kredita, uzeo sam oko četiri kaveza, u jednom kavezu je oko 120 kokoša, to je 480 kokoša, jer toliko sam imao para tada. E kasnije kako sam nešto zaradio, pa se usavršavalo i eto sad sam došao u poziciju da imam i gradsku vodu i fine izvore. Nemam 800 kokoša, ali imam oko 780, mada sam u jednom momentu dok su djeca išla u školu imao 1.500. Ovo je jedan prihod za jednu porodicu sasvim normalan. Može čovjek opstat, može živit, istakao je za NTV IC Hamza Hadžić, poljoprivredni proizvođač.

Koke nosilice godišnje snesu od 300 do 400 jaja. Velika produktivnost postiže se uzgojem koka u kavezima i boksovima. Odlika ovog načina držanja je veliki broj jedinki na malom prostoru. Nema slobodnog kretanja, nego su kokoške u kavezima, gdje se hrane, poje i nose jaja. Međutim, kao i u svakoj pa tako i u ovoj proizvodnji, proizvođači se suočavaju sa problemima. Domaća proizvodnja i u ovoj grani poljoprivrede ugrožena je nekontrolisanim uvozom.

-Nije nas država zaštitila prvo, ono što hoću da kažem, kroz ovo vrijeme, bilo je uvoza jaja, bila su jaja jeftina, hrana nije nikad jeftina. Ono što je recimo za ljude koji proizvode jaja najgore je to što ti moraš kupit sve po jednoj cijeni koju drugi diktira. A isto tako moraš prodat robu po cijeni opet koju drugi diktira. Tu mislim i na uvoz, a jednostavno imaš takvu robu koja ne može stajat, nego moraš se riješit nje, jer je kvarljiva, dodao je Hadžić.

Ipak uz sve poteškoće trud se isplati. Kako ističe naš sagovornik, da bi se neko bavio ovim vidom poljoprivredne proizvodnje, potrebna je velika posvećenost i požrtvovanje.

-Treba uložit dosta novca, moraš imat uvijek novac za hranu, za obnovu kokoša, a tebi šta ostane. Drugo, treba radit, životinja je takva, mora jest i pit isto kao i čovjek. U mene je situacija takva da mi farma nije blizu kuća, ja stanujem u Doboju, a ovo je u Koprivnici. Svaki dan ja ovdje dođem dva puta, ko god to bude radio, mora imat obavezu, poručio je Hadžić.

Važno je istaći da uz pravilnu njegu i hranidbu, koka nosilja može živjeti od 5 do 10 godina. Međutim, u komercijalnoj proizvodnji, kokoši se obično zamijene nakon što su oko 18 mjeseci starije, jer njihova proizvodnja jaja opada. Proizvodnja svježih jaja uveliko zavisi od ekonomskih kretanja na tržištu, te drugih faktora, koji utiču na njen ishod. Kako kaže ovaj proizvođač, nastavit će sa proizvodnjom, bez obzira na sve  izazove.