Rodna dimenzija Daytonskog sporazuma – Isključivanje žena iz mirovnih procesa koči izgradnju mira

Žene nisu bile dio pregovora koji su doveli do Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pregovaračke timove činili su muškarci – politički lideri i vojni predstavnici, što je dovelo do toga da pitanja rodne ravnopravnosti, zaštite žrtava seksualnog nasilja i reintegracije žena u društvo ostanu marginalizirana, istaknuto je danas u Sarajevu na konferenciji posvećenoj rodnoj dimenziji Dejtonskog sporazuma.

Na konferenciji, koju je organizovala Britanska ambasada u Sarajevu, predstavljen je izvještaj koji istražuje kako je Daytonski sporazum uticao na ulogu i prisustvo žena u političkim i institucionalnim procesima, te šta to znači za izgradnju mira danas.

Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Julian Reilly istakao je značaj tog dijaloga.

– Dejtonski mirovni sporazum bio je od ogromnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, ali se moramo zapitati koliko je proces koji je do njega doveo bio inkluzivan. Danas razgovaramo o novom istraživanju koje sagledava rodnu zastupljenost tokom pregovora i implementacije Dejtonskog sporazuma – naveo je Reilly. 

Prema riječima ambasadora, cilj konferencije je identifikacija prepreka koje su ograničavale učešće žena u reformama tokom protekle tri decenije. Fokus je na prioritetnim oblastima za buduće djelovanje, uključujući osiguranje odgovornosti za ratno seksualno nasilje i poboljšanje pristupa procesima donošenja odluka.

– Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećen partner na putu BiH ka održivom miru i stabilnosti. Promovisanjem rodne ravnopravnosti i osnaživanjem glasova žena u donošenju odluka, potvrđujemo da se trajni mir ne može postići bez inkluzivnosti – naglasio je Reilly.

Tokom Dejtona, kako je rekla direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić, žene su bile potpuno nevidljive u mirovnim procesima.

– Žene su bile nevidljive, ali nisu bile isključene. Žene su u to vreme bile kohezivni faktor društva, radile na pomirenju između entiteta i očuvanju porodice i šireg društva. Zajedno sa institucijama, nevladinim organizacijama i sa međunarodnim partnerima, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, nadam se da okrećemo list i da nećemo dozvoliti da pola stanovništva bude isključeno – navela ja Filipović-Hadžiabdić, dodajući da je važno da se žene uključe u sve oblasti uključujući sigurnost i odbranu, ali i pregovaranje.

Na konferenciji je predstavljena analiza koja po prvi put sistematski ispituje vezu između Dejtona i ravnopravnosti spolova u BiH. Istraživački tim, predvođen Adnanom Kadribašićem, ukazao je da to pitanje dosad nije bilo postavljano na sveobuhvatan način.

– Ono što nas je iznenadilo jeste da niko nije sagledavao Daytonski sporazum kroz prizmu rodne ravnopravnosti. Djelimično je istraživan uticaj na političku participaciju, ali sve druge dimenzije ostale su neobrađene – rekao je Kadribošić.

Analiza je potvrdila da su žene bile isključene iz procesa pregovaranja 1995. godine, ali i da se u protekle tri decenije razvio snažan sistem za promociju ravnopravnosti spolova.

– Ova godišnjica je prilika da podsjetimo da se žene više ne smiju isključivati iz ključnih procesa. Isključivanje pola stanovništva BiH ne samo da je nedopustivo, već ograničava perspektive potrebne za izgradnju mira i bolje budućnosti – naglasio je Kadribašić.

Na konferenciji su  učestvovali predstavnici političkih struktura u BiH, civilnog društva, međunarodnih organizacija i akademske zajednice. Istraživanje je proveo Raion d.o.o. a istraživači su Aleksandar Živanović, Adnan Kadribašić,  Dragana Dardić i Ljilja Lukić. Učesnici su pozvali na nastavak diskusije i konkretne korake ka inkluzivnijem društvu.

ntvic.ba/Fena