STŠ “Kemal Kapetanović” kroz različite pristupe nastoji pratiti potrebe tržišta rada

Brzi tehnološki napredak, promjene na tržištu rada i pred obrazovne institucije stavljaju brojne izazove. U STŠ „Kemal Kapetanović“ Kakanj učenici se obrazuju za pet zanimanja. Ova škola kroz različite pristupe kao što su eksterna praksa, nabavka savremenih mašina i druge opreme nastoji pratiti tržište rada i učenike pripremiti za njihovo profesionalno opredjeljenje.

STŠ „Kemal Kapetanović“ Kakanj kroz različite pristupe nastoji da prati potrebe tržište rada. Ključnu ulogu ima eksterna praksa koja učenicima omogućava da steknu praktično iskustvo u realnim, radnim uslovima. To znači da se obrazovanje ne svodi samo na teoriju, već i razvijanje vještina koje su potrebne tržištu rada i njihovom profesionalnom opredjeljenju.

-Mi imamo pet smjerova u našoj tehničkoj školi, to su: elektrotehnika odnosno obrazujemo elektrotehničare energetike, mašinske tehničare, bankarske i ekonomske tehničare i tehničare drumskog saobraćaja. Situacija je po strukama poprilično različita. Jedna je zahtjevnija od druge. Bez obzira na struku pratimo nekako potrebe tržišta rada. Pratimo kroz zvanično nazvane eksterne prakse ili nekih uzvratnih posjeta, gledamo i da naše uslove u školi nastojimo da prilagodimo tim nekim potrebama i da zadovoljimo neki optimum ako ne minumum stvari koje će dobro doći učenicima kad završe da mogu da budu ravnopravni i konkurentni kada se uključe sutra u konkurse za posao, izjavio je za NTV IC Haris Ljubović, dir. STŠ „Kemal Kapetanović“ Kakanj.

Za tehničke škole ali i generalno obrazovni sistem od velike je važnosti dobra saradnja sa privredom jer omugućava učenicima da steknu praktična znanja koja su direktno primjenjiva na tržištu rada, a u nekim slučajevima u tim firmama i kompanijama ostvare i svoj profesionalni angažman.

-Ključna je saradnja sa privredom. Sve škole pa i ova naša pokušavamo da napravimo te neke dobre konekcije sa  privredom. Daje to rezultate, mada nisu onakvi kakve bi mi željeli. Recimo, učenici koji bivaju na tim eksternim odnonso praksama van škole obično te kompanije koje ih prime na praksu kasnije im ponude posao. Imamo već dosta primjera učenika koji su odmaj poslije škole ostali da rade. To je jedan lijep model kako bi se moglo, dodao je Ljubović.

Pored baznih struka, prostora za nove smjerove ima, naglašava Ljubović. Međutim, problem predstavlja sve manji broj učenika kako u osnovnim školama tako i srednjim.

-Dobro bi bilo da se uvedu neki novi smjerovi, da se prati moderan neki trend jer je trend elektrotehnika u kombinaciji sa mašinstvom. Naravno, ekonomista uvijek treba, tehničara drumskog saobraćaja. Međutim, prateći ova moderna zbivanja sve se zasnina na IT tehnologiji, gdje je najbliža naša ovo elektrotehnička struka mehatronici gdje je kombinacija faktički mašinske i elektro struke i dobro bi bilo napraviti jedan smjer. Imaju već škole koje imaju taj smjer mehatroničari, naglasio je Ljubović.

Praktična nastava, rad na savremenom opremi i novih tehnologija omogućavaju učenicima da se upoznaju sa savremenim tehnologijama koje će sutra korisitit u svom radu. Sve ovo pomaže učenicima da se bolje pripremme za izazove tržišta rada i da steknu praktična znanja koja su ključna za njihov profesionalni razvoj. Međutim, prema mišljenju našeg sagovornika potrebno je izvršiti detaljnu analizu nastavnog plana koji bi trebalo prilagoditi trenutnim uslovima i potrebama tržišta rada.