Connect with us

KAKANJ

U mjestu Kamen kod Kaknja smještena plantaža istarskog lješnjaka

U mjestu Kamen kod Kaknja nalazi se plantaža istarskog lješnjaka od 120 sadnica raspoređenih na 1500 kvadrata zemljišta. Zahid Čizmić se, nakon dugogodišnjeg bavljenja voćarstvom, odlučio i za uzgoj lješnjaka. Nakon analize tla Zahid je nabavio sadnice lijeske i slijedio upute agronoma. On ističe da je podneblje u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina idealno za ovu kulturu, da su ulaganja minimalna, te da je lješnjak lakše uzgojiti nego brojne druge voćne kulture.

“ Nakon što sam penzionisan, razmišljao sam čime bi se mogao baviti, zatim sam odlučio da zasadim plantažu lješnjaka. Čitajući na internetu o proizvodnji lješnjaka u svijetu, naučio sam mnogo toga te došao do zaključka da će za nekoliko godina moja djeca i unučad imati koristi od ove plantaže,” – istakao je Zahid Čizmić.

Lijeska nije veliki probirač zemljišta, ali su za profitabilnu, komercijalnu proizvodnju najpogodnija rastresita, propustljiva i plodna zemljišta u širem opsegu kiselosti (pH od 5 do 8). Močvarne parcele, sa visokim nivoom podzemne vode i jako zbijena zemljišta ne pogoduju njenom razvoju.

“Nakon pripreme tla , nabavio sam sadnice koje su koštale oko 7 KM. Potrebno je obezbijediti duboko oranje tla i obaviti đubrenje zemljišta. Zasad je najbolje obavljati u jesen te je potrebno obezbijediti  dovoljno prostora između sadnica kako bi mogle imati svjetlosti.” – dodaje Zahid.

Također, za razvoj i plodonošenje potrebno je dovoljno vlage u zemljištu i relativne vlage u vazduhu, koje su najpotrebnije u fazi intenzivnog porasta plodova i ljetorasta, pa se za uspješan  komercijalni uzgoj u uslovima – kakvi su u našoj zemlji, mora obezbijediti i sistem za navodnjavanje.

Jedna od najdugovječnijih voćaka prve plodove daje  u prosjeku u trećoj – četvrtoj godini, uz mogućnost plodonošenja 50 – 80 godina. Punu rodnost ostvaruje sa 7 – 8 godina i ona obično traje više od  50 godina. U ovom periodu jedno stablo prosiječno ostvaruje 8 – 12 kg plodova što u prinosu oko 50 % otpada na ljusku.

Poslije oraha, kao dominantne vrste, lješnjak je najznačajnija vrsta iz jezgraste grupe voćaka. Proizvodnja lješnjaka u svijetu je deficitarna i na našem tržištu ne podmiruje ni 20 % realne potražnje. U Bosni i Hercegovini uzgoj lješnjaka i nije toliko zastupljen koliko u zemljama regije, iako interes za bavljenjem ovim poslom raste iz dana u dan. Prema informacijama koje smo prikupili, uzgoj lješnjaka je trenutno jedan od najisplativijih oblika poljoprivrede kulture, ako uzmemo u obzir da samo jedan kilogram očišćenog lješnjaka na tržištu u prosjeku košta oko 20 KM.

Posljednjih godina područje Kaknja postaje poznato kao mjesto bogate poljoprivredne kulture, i upravo u ovom gradu i okolnim mjestima se može naći veliki broj poljoprivrednika, koji su laganim koracima uspjeli ostvariti zapažene rezultate. 

ntvic.ba

Continue Reading