Utapanja tokom ljeta sve češća, stručnjaci upozoravaju da se uživanje u vodi lahko može pretvoriti u rizik

Voda je neodvojivi dio ljetnog odmora, ali i zdrav način rekreacije. Plivanje blagotvorno djeluje na organizam, poboljšava kondiciju, zdravlje srca i pluća. Međutim, kako upozoravaju stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), uživanje u vodi može se lako pretvoriti u zdravstveni rizik ako se zanemare osnovna pravila sigurnosti i higijene.

Utapanje u morima,  rijekama, jezerima pa i javnim kupalištima je i dalje među vodećim uzrocima smrtnosti u svijetu, a djeca su najugroženija grupa.

-Sva javna kupališta moraju biti uređena i ne preporučuje se kupanje izvan uređenih javnih kupališta, treba da postoji odgovarajuća infrastruktura na tim mjestima, pristup vodi, spasilačke službe i nikada ne bi trebali sami da se kupamo zato što je vodeći uzrok smrtnosti u ovim aktivnostima utapanje odnosno povrede oko vode i u vodi koje dovode do utapanja, istakao je dr. Jamin Durmišević- Služba za epidemiologiju i higijenu INZ.

Utapanju u velikoj mjeri doprinosi i neodgovorno ponašanje pojedinaca prilikom kupanja i boravka u vodi.

-Najčešći uzrok je ustvari neodgovorno ponašanje prilikom kupanja, konzumacija alkohola i posljedično povrede u blizini vode ili dovode to toga da osoba upadne u vodu i utopi se jer je izgubila svijest kao i u samoj vodi, ako su to neke prirodne vodene površine mogu se prilike promijeniti i tom prilkom promijeniti se naše sposobnosti za plivanje, naglasio je dr. Durmišević.

Stručnjaci napominju da nagli ulazak u hladnu vodu, bez prethodnog prilagođavanja, može izazvati šok, pa i gubitak svijesti. Higijenski standardi moraju biti visoki – voda u bazenu mora biti bistra, bez mirisa i boje, zdravstveno ispravna, bez prisustva štetnih bakterija, virusa ili hemikalija. Kontrola kvaliteta vode, uključujući redovno hlorisanje i mikrobiološke analize, odgovornost je upravitelja objekata, ali i samih korisnika.

-Kada su u pitanju bazeni, otvoreni i zatvoreni tu voda treba biti hlorisana, kontrolisana mikrobiloški da ne bi došlo do pojave bolesti. Kada su u pitanju neki privatni bazeni, montažni tu se trebamo pridržavati upustava proizvođača i koristiti odgovarajuću tehnologiju, tehniku i proizvode za dezinfekciju i održavanje vode kako bismo spriječili pojavu bolesti. Crijevne zarazne bolesti nastaju tako što kupač tokom plivanja proguta 50 ml vode u jednom satu tako da u koliko je voda zagađena postoji rizik od pojave crijevne, zarazne bolesti.

Djeca ne bi smjela ostajati bez nadzora čak ni u plitkoj vodi. Također, ljetna rekreacija ne podrazumijeva samo vodu, već i izlaganje suncu. Visoke temperature i UV zračenje donose rizik od dehidracije, sunčanice i toplotnog udara. Zbog toga je, naglašavaju iz INZ-a, važno unositi dovoljno tečnosti, koristiti zaštitne kreme i boraviti u hladu kad god je moguće.

-Sunce može proizvesti opekotine a također posljedice su i toplotni udar, sunčanica i na to trebamo misliti, trebamo izbjegavati kupanje i aktivnosti kada je sunce najjače u periodu od 10-17 sati a i izvan toga trebamo se što više zadržavati u hladu, posebno u prirodnom hladu i korstiti odgovarajuća sredstva za zaštitu od sunca, kazao je dr. Durmišević.

Plivanje i boravak u vodi mogu biti savršeni saveznici zdravlja, ali samo uz odgovornost svih učesnika – i onih koji upravljaju bazenima, i onih koji ih koriste. Ljetni užici ne bi smjeli postati uzrok tragedije, a prevencija i oprez su prvi korak ka sigurnom odmoru.