Na Medicinskom fakultetu UNZE održana tribina „Darivanje organa – nova šansa za život“

Na Medicinskom fakultetu UNZE sinoć je održana tribina „Darivanje organa – nova šansa za život“ koja je organizovana u saradnji sa Donorskom mrežom u BIH te Udruženjem dijaliznih i transpantiranih bolesnika FBiH. Na tribini je istaknuto da je 2024. godina bila rekordna po broju transplantacija, te je ukazano na važnost donora bez kojih ni nema transplantacija.

Svijest o doniranju organa i potpisivanju donorskih kartica, polahko se budi. Tome u prilog ide činjenica da je ove godine na području FBIH izvršena transplantacija 27 organa. U odnosu na godine ranije to je veliki napredak. Predsjednik UDiTB naglasio je i da je 20 posto veća šansa da će nam trebati organi za transplantaciju nego da ćemo biti u prilici da organe darujemo. Zato je važno da se svijest o doniranju organa podigne na jedan veći nivo.

-Ova godina će biti rekordna u zadnjih sedam, osam godina  i sigurno je da je svijest kod ljudi porasla. To je živa stvar i o tome se mora pričati svakodnevno i dok padne pozornost i medija i građana mi imamo problem. Zato ovo i radimo ovakve tribine kako bi putem medija došli do građana jer je transplantacijska medicina jedina grana medicine koja ovisi o građanima. Svi smo mi donori a istovremeno i primatelji, istakao je u izjavi za NTV IC Kakanj Tomislav Žuljević, predsj. UDiTB FBIH.

Kantonalna bolnica Zenica s razlogom nosi epitet najbolje donorske bolnice. Od 2014. godine kada je izvršena prva eksplantacija organa od prvog donora, do danas je izvršeno 17 kadaveričnih eksplantacija, što prema mišljenju dr. Senade Čaušević, koordinatorice ekplantacionog tima KBZ, predstavlja odlične rezultate.

-Ukupno iz naše ustanove je donirano 69 organa, 69 života, 69 osoba bolje i kvalitetno živi kao i njihove porodice. U BIH u toku ove 2024. godine imali smo ukupno šest kadaveričnih eksplantacija, međutim jedna od njih se desila u Tuzli a ostalih pet eksplantacija je bilo u KBZ, što znači da smo mi i dalje vodeća bolnica. Ova godina je bila rekordna što se tiče donora ali i same eksplantacije organa.

Bez donora nema ni transplantacije organa, tvrdi prof. dr. Halima Resić, predsjednica Donorske mreže BIH. Iako BIH ima kvalitetne stručnjake, dobru opremu, ukoliko nema donora i porodica nije saglasna nema ni transplantacije, zato je važno kroz kampanje animirati potencijalne donore da doniraju svoje organe a upravo su ovi mladi ljudi, buduću ljekari ti koji trebaju raditi na tome.

-Morate biti motivirani da to uradite, naravno pored edukacije i svega. Svi klinički centri imaju uslove za utvrđivanje moždane smrti i za otkrivanje potencijalnih donora. Te tranplant kordinatore koji su u odgovarajućim bolnicama treba još više motivirati da to rade. Religije se ne protive transplantaciji organa i donorstvu zato što je to čin koji spašava ljudske živote. Ti organi odlaze u zemlju, a mi s druge strane na taj način obezbjeđujemo našim sugrađanima koji bi sutra preminuli da im život produžimo. Nema humanije i plemenitije borbe nego borbe da nekome produžite život, istakla je prof.dr. Halima Resić, predsj. Donorske mreže BIH.  

Prema podacima UDiTB na tranplantaciju bubrega trenutno čeka 180 pacijenata, 40 jetre, 25 na transplantaciju srca dok određeni broj pacijenata čeka na transplantaciju rožnice. Ove godine urađena je i prva transplantacija srca što je itetako napredak za BIH. Zastoj je jedino, naglašava Žuljević kod tranplantacije jetre te će se upravo tome više posvetiti u budućnosti.