Stručnjaci upozoravaju na povećanu koncentraciju polena u narednom periodu

U ovom periodu godine, najaktuelnije su alergijske reakcije na polen korovskih biljnih vrsta, a najopasniji među njima je polen ambrozije. Iako Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica trenutno bilježi niske koncentracije, stručnjaci upozoravaju da se približavamo periodu u kojem se očekuje maksimum polinacije ove opasne korovske biljke.

Na osnovu dosadašnjih ispitivanja, najveća koncentracija polena ambrozije očekuje se od druge dekade avgusta do druge polovine septembra. Bitno je naglasiti da je svega 20 do 30 polenovih zrna u kubnom metru zraka dovoljno da izazove alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba. Kako navode u INZ, alergijska reakcija na polen ambrozije dovodi do niza iritantnih simptoma. Javljaju se simptomi alergijskog rinitisa, poput kihanja, začepljenosti i curenja nosa, te simptomi alergijskog konjunktivitisa, koji uključuju crvenilo, suzenje i svrab očiju, istakla je  Lejla Baručija, stručna saradnica za fitofarmaciju u INZ.

-Zatim se javljaju simptomi osjećaja grebanja u grlu, simptomi upale sinusa, natečena koža, gastrointestinalni problemi, alergijski ekcem, svrab i osip kože. Polen ove korovske vrste je jak aeroalergen i takve je imunogenične strukture da potiče jake alergijske reakcije. Dolazi do lučenja leukotrijena koji kod astme izaziva bronhokonstrikciju te dovodi do kompleksnije reakcije koja dodatno ugrožava život. S tim u vezi prevencija i pridržavanje terapije koju preporučuje ljekar je od ključne važnosti za kontrolu simptoma alergijske reakcije kao i za sprječavanje daljeg razvoja simptoma.

Najbolja prevencija je izbjegavanje kontakta s alergenom. Tokom mjeseci s najvećom koncentracijom polena ambrozije, savjetuje se smanjivanje boravka na otvorenom, posebno u jutarnjim satima kada je koncentracija polena najviša. Stručnjaci naglašavaju da je također važno izbjegavati izlazak iz kuće kada je vjetrovito, jer se čestice polena lako prenose zrakom.

-Kako bi se poboljšao kvalitet življenja osoba sklonih alergijskim reakcijama ključno je njihovo prevetivno obavještavanje o pojavljivanju polenskih alergija na području gdje žive i rade. U cilju jačanja preventivnih mjera preporuka je pratiti sedmični izvještaj i prognoze o prisustvu polena u zraku jer poznavanje kvaliteta zraka doprinosi jačanju preventivnih mjera. Najbolja preventiva oboljelih od polenskih alergija je izbjegavanje dodira sa alergenom što podrazumijeva da je u mjesecima najveće koncentracije polena potrebno smanjiti boravak na otvorenom, posebno od 05 do 10 sati ujutro, izbjegavati boravak van kuće kada je vjetrovito jer se čestice polena lahko prenose vjetrom. Radove izvan kuće obavljati nakon pada kiše, držati zatvorene prozore stana ili automobila kako bi se u preiodu povećane koncentracije spriječio ulazak polena u boravišni prostor. Provjetravati prostorije u poslijepodnevnim satima kada je koncentracija polena najniža, odjeću sušiti izvan kuće, preporuka je pranje kose i tijela odmah nakon boravka na otvorenom kao i svakodnevno mijenjanje odjeće, naglasila je Baručija.

Da bi simptomi alergije bili što manje izraženi, savjetuje se upotreba suplementacije. Cink, vitamin D, kalcij s vitaminom C, kao i omega masne kiseline i probiotici, mogu značajno ublažiti simptome. Za teže simptome, primjenjuju se antialergijski lijekovi, kao što su antihistaminici i kortikosteroidi, ali isključivo uz preporuku ljekara.