Povećan broj pasa lutalica na kakanjskim ulicama

Na području općine Kakanj primjetan je povećan broj pasa na ulicama, koji ugrožavaju sigurnost svih građana, a posebno djece. U proteklom periodu evidentirani su i napadi pasa na djecu. Kako riješiti ovaj problem, pitali smo nadležne institucije, udružnja za zaštitu životinja, ali i roditelje čija djeca su preživjela traumatične napade.

Sabina Neimarlija majka je djeteta koje je nedavno doživjelo napad psa. Trauma kod djeteta je prisutna, a majka je zabrinuta jer smatra da se ništa konkretno ne poduzima kako bi se ovaj problem riješio.

-Vidite da kod nas je ovdje stanje alarmantno, gdje god se okrenemo tu su psi lutalice, sad ne znamo kuda više ni da hodamo, evo upravo ovaj gore pas koji je ugrizao on šeta se tu i dalje znači ima žrtava tako da ne znam šta da radimo po tom pitanju.

Ova majka jedna je od onih koji se boje izaći vani sa djecom, međutim, smatra da se ni u budućnosti ništa značajno neće promjeniti kako bi se ovaj gorući problem adekvatno rješio.

-Jednostavno mi svi pričamo, niko ne radi ono što bi trebalo da se radi, evo sad vam kažem ovaj pas je još uvijek tu, nakon dvije sedmice on je tu, pa eto vidjet ćemo sada poslije tužbe da li će njega ukloniti pošto imam i sliku psa, pratimo ga tu jer dijete ima traumu konkretno od tog psa pa onda od svih ostalih.

U Higijnesko-epidemiološkoj službi kakanjskog Doma zdravlja kažu da je ove godine zabilježen značajan broj prijava ugriza pasa.

-U toku ove godine na području naše općine do sada je zabilježeno 18 ugriza, od čega 16 ugriza pasa i dva ugriza mačke. Od ovih 16 imamo 12 ugriza od pasa lutalica od čega je samo posljednji mjesec ugriženo tri osobe os strane psa lutalice i jedan od strane domaćeg psa, izjavio je dr. Ibrahim Aličković, iz HES-a kakanjskog Doma zdravlja.

Aličković naglašava da je izuzetno važno odmah nakon što se desi ugriz psa ili mačke potražiti ljekarsku pomoć jer psi na čovjeka prenose bjesnilo za koje nema lijeka, pa je potrebno javiti se ljekaru kako bi se na vrijeme dobila adekvatna ljekarska pomoć odnosno vakcina.

-Tretman tih osoba koje ugrize pas je pored obaveznog hirurškog tretmana i previjanja, davanja antibiotika, i podvrgavanju davanju dvije vrste zaštite. Jedna je tzv. antitetanična zaštita koja se daje inače nakon svih povreda i sljedeća je tzv antirabična zaštita, naglašava dr. Aličković.

Općina Kakanj nema azil za napuštene pse lutalice, a prema riječima direktora Zavoda za planiranje i izgradnju izvjesno je da ova lokalna zajednica neće biti u mogućnosti ni u skorijoj budućnosti otvoriti azil zbog vrlo zahtjevnh zakonskih procedura. Međutim, naglašava da je Zavod u okviru zakonskih mogućnosti učinio sve kako bi se problem pasa lutalica riješio. Tako je potpisan i ugovor sa JK preduzećem iz RS-a, koji se bavi zbrinjavanjem napuštenih životinja. Ugovorom su predviđene zakonom propisane radnje s posebnim fokusom na humanu metodu zbrinjavanja životinja.

-Ljudi koji imaju certifikate da to rade, hvatanje pasa lutalica savremenijom metodom, najhumanijom metodom koja trenutno postoji, zbrinjavanje pasa u prihvatilište za pse-azil, veterinarski pregled pasa, hrana i njega pasa, dakle sve ono što nam je zakon o zaštiti i dobrobiti životinja naložio, izjavo je Izudin Pušćul direktor Zavoda za planiranje i izgradnju Općine Kakanj. 

Ugovorom je predviđen prihvat 40 pasa sa područja Kaknja, a 35 ih je već smješteno u azil. Međutim, uprkos tome činjenica je da svakodnevno i dalje svjedočimo ovakvim prizorima na ulicama našeg grada. Dezorjentisani psi koji, čini se, ne poznaju sredinu u kojoj se nalaze. To otvara i pitanje kako su ovi psi dospjeli na kakanjske ulice.

-Imamo problem i saznanja i vidimo mi to na području općine Kakanj da nam konstantno dovlače nove pse na područje općine Kakanj jer vidimo da im je sredina nepoznata, da su preplašeni i nakon toga oni budu agresivni. Ja mislim da svi ovi koji to rade, dovlače iz drugih općtina, možda imaju i saradnju sa nekim ovdje u opštini Kakanj jer moj lični stav je da neko ima potrebu da imamo mi što više pasa ovdje na općini Kakanj, naglašava Pušćul.

Prema riječima Pušćula, problem se dodatno usložnjava jer građani, sa jedne strane, kontinuirano traže rješenja, a istovremeno stalne su prijave kojima se ukazuje na kršenje prava i zaštite životinja.

– Ja lično skoro svaki drugi dan dobijam prijave nezakonotosti hvatanja pasa lutalica prije svega od Udruženja „Skitnica“. Ono što mi radimo, radimo po zakonu na osnovu javnih nabavki, sve je transparentno, svi koji žele mogu doći da pregledaju ove ugovore i siguran sam, sve što radimo, radimo po zakonu. Mi ćemo nastaviti boriti se s ovom problematikom ali evo ja opet ću iskoristiti ovu priliku da pozovem naše građane da nam pomognu, da nam jave gdje imaju ti psi, čopori na prostoru općine Kakanj i da rješavamo ovaj problem, dodaje Pušćul.

Udruženje za zaštitu životinja Skitnica izrazilo je žaljenje zbog incidenta u kojem je pas lutalica ugrizao dijete u centru Kaknja, te iz udruženja poručuju da je za rješavanje problema neophodna puna primjena Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH. U udruženju smatraju da Općina Kakanj nije u potpunosti ispunila svoje zakonske obaveze kada je riječ o kontroli populacije napuštenih pasa. Skitnica također kritikuje trenutni način zbrinjavanja pasa putem preduzeća iz Republike Srpske, navodeći da postoji mogućnost usmrćivanja životinja nakon određenog perioda boravka u skloništu. Iz udruženja ističu da trajno rješenje vide u osnivanju skloništa, sterilizaciji, edukaciji građana i odgovornom vlasništvu nad kućnim ljubimcima.

– Zakon u BiH odnosno svi propisi u FBiH su usklađeni sa državnim zakonom koji zabranjuje ubijanje i eutanaziju zdravih pasa i svih drugih životinja. Međutim propisi u RS-u nisu svi jasno usklađeni i oni dozvoljavaju eutanaziju, ubijanje životinja nakon 30 dana. Osim našeg udruženja, više od 30 udruženja za zaštitu životinja u BiH je poslalo različite prijave protiv ovog javnog komunalnog preduzća u sumnji da jednostavno ne poštuju zakone i pravilnike u BiH. Upitno nam je kako jedno javno komunalno preduzeće iz RS-a ima na desetine potpisanih ugovora sa različitim općinama u FBiH, izjavila je Elma Deimir, članica Udruženja Skitnica.

Iz Udruženja za zaštitu životinja“Skitnica“ Kakanj navode da uporno već tri godine traže otvaranje skloništa u Kaknju u koje bi se sklonio veliki broj pasa sa ulica. Smatraju i da Zavod za izgradnju i planiranje Općine Kakanj ima sredstva za realizaciju ovog projekta, a što se prema riječima Elme Demir, volonterke iz Udruženja“Skitnica“ može vidjeti na primjeru dosadašnjeg izdvajanja finansijskih sredstava u svrhu rješavanja problema pasa lutalica.

– Rješenje koje mi zagovaramo jeste puna primjena zakona o zaštiti životinja BiH. Iz ranijeg navoda da je Općina izdvojila već četvrtinu miliona KM za kontrolu napuštenih životinja znači da Općina ima određena sredstva na osnovu tog zakona koja može izdvojiti u ovu svrhu. Zakon propisuje da se mora osnovati sklonište, da je Općina zadužena za to, higijenski servisi, da se moraju mapirati psi kako vlasnički, tako i psi lutalice i onda da se postepeno radi na udomljavanju kao što mi radimo, dodaje Demir.

Kretanje građana, a posebno djece, školaraca danas je u Kaknju izazov. Sa jedne strane sigurnost građana, posebno maloljetne djece, sa druge strane zakonska i moralna obaveza humanog postupanja prema životinjama – za to vrijeme na kakanjskim ulicama ovi prizori.