U Sarajevu održana konferencija o razvoju cirkularne ekonomije i otpadu kao resursu, kakanjska Cementara izdvojena kao pozitivan primjer

Kako otpad iz ekološkog problema pretvoriti u vrijedan resurs, smanjiti korištenje primarnih sirovina i istovremeno doprinijeti dekarbonizaciji industrije, jedna je od centralnih tema međunarodne konferencije „Otpad – resurs za razvoj cirkularne ekonomije“, koja se danas i sutra održava u Sarajevu. Konferenciju je organizovala Privredna komora Federacije BiH, uz podršku i sufinansiranje Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Skup je okupio predstavnike nadležnih institucija, industrije, komunalnih preduzeća, operatera sistema upravljanja otpadom, akademske zajednice te stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja.

Otpad u BiH još uvijek predstavlja veliki problem na koji ne gleda kao na resurs koji može donijeti ekonomsku korist odnosno razvoj cirkularne ekonomije. Cirkularna ekonomija za domaću privredu više nije samo pitanje zaštite okoliša, već i pitanje konkurentnosti. Tokom konferencije „Otpad kao resurs za razvoj cirkularne ekonomije“ u organizaciji Privredne komore FBiH naglašeno je da su potrebna veća ulaganja, jasna pravila koja povezuju privredu i institucije s ciljem da se što veći dio otpada uvede u proizvodne procese, umjesto da završi na deponiji.

-Ovo je najobimnija i najteža oblast za ispuniti svakoj od zemalja kandidata, međutim nama je bitno da mi sa našim kompanijama kroz više udruženja pomažemo da zajedno doprinesemo procesima koji donosioci odluka treba da provedu u BiH. Otpad kao resurs, mi već dugi niz godina organizujemo ovakve konferencije širom regije. Jedan od najpozitivnijih primjera jesu kompanije koje su uspostavljene u globalnim lancima snabdjevanja, to jeste kompanije kojima su glavni kupci, od njih uslovljavaju te procedure kao i kompanije koje su direktno u tom nekom investicijskom i vlasničkom sistemu, izjavio je za NTV IC, Mirsad Jašarspahić, predsj. Privredne komore FBiH.

Da otpad može imati i svoju energetsku vrijednost pokazuje kakanjska cementara koja u proizvodnom procesu koristi alternativna goriva, čime se dio fosilnih goriva zamjenjuje gorivom iz otpada. Pioniri su u održivom razvoju i tim pravcem nastavljaju i u budućnosti.

-Zamjenska goriva su apsolutno naš fokus, neću kazati da je to nešto što moramo raditi u budućnosti, ali u svakom slučaju u cilju boljeg okoliša, u cilju boljih uslova u zajednici, korištenje zamjenskih goriva je aposlutna potreba, kazao je za NTV IC, Izudin Neimarlija, izvršni direktor za proizvodnju i tehnička pitanja.

Od otpada do resursa put nije jednostavan, ali prema mišljenju stručnjaka iz obrazovnog sektora, potencijal postoji i u zaštiti okoliša, smanjenju potrošnje fosilnih goriva, ali i u stvaranju poslovnih prilika. Hoće li BiH taj potencijal iskoristiti zavisit će od spremnosti institucija i privrede da zelenu tranziciju pretvore u konkretne korake. Otpad zasigurno može biti resurs, ali je neophodno stvoriti određene preduslove za to.

-Mi moramo povećati nivo reciklaže, smanjiti količine otpada koji generišemo. Nakon toga ove divlje deponije, ovaj neuređeni sistem uvesti u sistem na način da svi koji proizvode otpad, koji generišu otpad, da plaćaju za njegovo zbrinjavanje. Tek onda možemo razgovarati o tome da se taj otpad koristi za proizvodnju energije i to ne samo kroz spaljivanje, kroz sagorijevanje, nego i na druge načine, naglasio je za NTV IC, Samir Lemeš, dekan Politehničkog fakulteta UNZE.

Panelista, profesor Azrudin Husika govorio je o obnovljivim izvorima energije, naglasivši da svaki od njih u određenom omjeru predstavlja potencijal koji je moguće iskoristiti.

-Prije svega treba da povećavamo energetsku efikansost, da za istu utrošenu energiju ne samo električnu nego sve oblike energije tretiramo, proizvedemo više proizvoda ili imamo više energije. To je na prvom mjestu, energetska efikasnost, a onda ono energije što nam treba da pokrivamo iz obnovljivih izvora energije, nema jednog obnovljivog izvora enrgije koji treba farizovati nego je to optimalan miks. Svi izvori obnovljive energije su dobro došli u nekom omjeru, naveo je za NTV IC, Azrudin Husika, prof. Mašinskog fakulteta UNSA.

Iskustva zemalja u regionu pokazuju da prelazak na cirkularni model može i mora biti ekonomska prilika. Direktor Centra za cirkularnu ekonomiju pri Privrednoj komori Srbije govorio je o potrebi da se kompanije pripreme za nove evropske standarde i tržišne uslove, ali i o tome da se kroz saradnju i razmjenu iskustava mogu brže pronaći rješenja za zajedničke probleme. Ipak, najavažnije promjene počinju od svakog pojedinca.

-Mi u Srbiji mijenjamo narativ time što ne pričamo više o otpadu, nego pričamo o tokovima materijala. Budućnost je takva da moramo postati odgovorni ne samo prema sebi, nego kako doći do resursa. Nije ni čudno zašto je Evropska komisija donijela taj Zakon o kritičnim sirovinama i mi praktično pratimo situaciju na cijelom Balkanu. Ono što su moje dijagnoze je da cijeli proces prilično spor, konzervativan i da se previše dribla na sredini terena, poručio je za NTV IC, Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije.

Primjer iz Kaknja pokazuje da cirkularna ekonomija nije samo dugoročan cilj, već proces koji se može primjenjivati u domaćoj industriji. Otpad nije kraj proizvodnog procesa – ako ga pretvorimo u resurs, postat će pokretač nove energije i razvoja, poručeno je s konferencije.