Udruženje građana Eko forum Zenica danas je upriličilo javnu diskusiju pod nazivom „Čekajući Registar zagađivača u BIH“. Cilj javne diskusije je da se javnost informiše o dosadašnjim naporima civilnog društva na uspostavljanju registra, te potencijalima buduće baze podataka i načinima njenog korištenja.
Zašto nam je potreban Registar zagađivača u BIH, zašto proces ratifikacije protokola za uspostavu Registra zagađivača u BiH traje preko 20 godina, zbog čega nisu uspjeli dosadašnji pokušaji da se uspostavi elektronska baza podataka na entiteskom nivou i na koji način građani i civilno društvo mogu sudjelovati u praćenju zagađenja i zagađivača. Sve su ovo pitanja o kojima se diskustovalo na javnoj raspravi „Čekajući PRTR- Registar zagađivača u BIH“. On line baza sa tačnim podacima o zagađivačima, kojoj će moći svi pristupiti svi, od instucija, udruženja, civilnog društva pa sve do pojedinaca, poručeno je sa javne rasprave, od ključnog je značaja za detekciju zagađivača, te donošenje adekvatnih mjera i propisa. Još jednom upućen je poizv vlastima da ratificiraju protokol za uspostavu Registra zagađivača u BiH.
-Želimo da odgovorimo na pitanja koja, evo, čekamo nekih 20 plus godina, zašto još uvijek BiH nema ratifikovan protokol PRTR, odnosno Registar zagađivača, zatim šta su do sada bili koraci svih nadležnih institucija, da li u ovom trenutku imamo potrebne preduslove da se, konačno, ratifkuje PRTR – istakla je koordinatorica projekta AarhusGreenNet Majda Ibraković.
Iz Federalnog hidrometorološkog zavoda BIH su naglasili kako je ratifikacija i uspostava PRTR-a potrebna i zbog izvještavanja o kvalitetu zraka u BiH prema evropskim institucijama.
–Sigurno imamo problem zbog ustroja FBiH, imamo zagađivače i izdavanje dozvola iz nadležnosti FBiH i kantona. Ono što je problem, je napraviti PRTR u kojem će biti svi zagađivači. U jednom trenutku, ako krenete bilo šta da radite po pitanju modeliranja kvaliteta zraka, bez registra i bez emisija iz registara, mi to ne možemo raditi. I to je velika kočnica, nama, da pravimo model zagađenja zraka u FBiH- istakao je Almir Bijedić iz Federalnog hidrometorološkog zavoda BIH.
Učesnik javne diskusije bio je i prof. Samir Lemeš koji je također istakao da građani i civilno društvo trebaju informacije o tome koliko ko doprinosi zagađenju odnosno da je potrebno pažnju usmjeriti na najveće zagađivače i u tom pravcu djelovati.
-Mi imamo informaciju o tome koliki je stepen zagađenja i uvijek smo na prvim mjestima u Evropi. Nemamo pouzdane informacije o tome odakle to zagađenje dolazi. I onda zagađivači budu u situaciji da prebacuju odgovornost ili na saobraćaj, kućna ložišta ili na bilo koji drugi izvor zagađenja. Sa ovim registrom civilno društvo bi dobilo informaciju odakle zagađenje dolazi i onda bi se moglo u tom pravcu djelovati kako bi se situacija popravila, istakao je prof. Samir Lemeš.
Diskusija u Zenici je održana u okviru projekta Mreža Aarhus centara za Zelenu agendu i zaštitu okoliša (AarhusGreenNet), koji finansira Evropska unija u BiH, a imala je za cilj da informiše javnost o dosadašnjim naporima civilnog društva na uspostavljanju registra.
