Šumska područja svojom ljepotom, bogatstvom i raznolikošću predstavljaju istinsku vrijednost i jedno od najznačajnijih prirodnih dobara Bosne i Hrecegovine. Jedno takvo je područje Gornja Trstionica – Bukovica koje je neophodno proglasiti zaštićenim, kako bi se spriječila moguća devastacija, ali i kako ne bi došlo do ugrožavanja vodozaštitne zone i slivova rijeka koje Kakanj snabdijevaju pitkom vodom.
Danas je, više nego ikada, važno zaštititi prirodna staništa u našoj zemlji, gdje nelegalna sječa šuma, požari i pretvaranje šumskog zemljišta u građevinsko i dalje predstavlja veliki problem s kojim se susreće Bosna i Hercegovina. Planirano zaštićeno područje Gornja Trstionica – Bukovica u Kaknju, raspolaže izuzetnim šumskim bogatstvom, bogatim biodiverzitetom i dobro očuvanim prašumskim područjem uz prisustvo ugroženih, rijetkih i endemičnih vrsta, što su potvrdila dosadašnja provedena istraživanja na ovom području.
-Tu se nalazi veoma značajno šumsko bogatstvo, tu je jela, smrča, bukva ima i po neka tisa. Tu ima jedan odjel prašumskog karktera, profesori Šumarskog fakulteta su na tom području napravili dosta istraživanja, ona je 312 hektar površine i ima masu od 560 kubika po hektaru, to je velika masa, izjavio je za NTV IC Kakanj Suljo Haračić, penzionisani inženjer šumarstva.
Pored očuvanja šumskih bogatstava, proglašenje ovog područja zaštićenim doprinijelo bi zaštiti vodotoka Trstionice, rijeke koja izvire na ovom području, i rijeke Bukovice koja Kakanj snabdijeva pitkom vodom. Različiti utjecaji čovjeka kao što je rudarenje u blizini ovog područja, mogu ostaviti negativne i nesagledive posljedice na šumski ekosisitem na ovom prostoru, pojašnjavaju stručnjaci.
-Inače taj bazen treba zaštititi, međutim bilo je svega čuli ste za Vareš rudnik, pa kopanje, rovljenje, sječa. U ovoj prašumi nikad ništa nije narušeno do ovog sada vremena, hiljade godina ona je sve ista , prema tome najgore je pomjerati zemljište, remete se žile i odmah i vrsta može da oboli od nečega, istakao je Haračić.
Stavljanjem pod zaštitu područja Gornja Trstionica-Bukovica, sačuvala bi se neprocjenjiva šumska bogatstva, područje prašume ali i voda kojom se napaja stanovništvo Kaknja.
-Mi iz tog regiona pijemo vodu, toliko je čisto da uz malu preradu pijemo vodu. Vrlo je značajan ovaj region, stanovništvo vrši ispašu stoke, nije to loše za šumu, međutim imamo pilane i preradu drveta, ima i naše šumarstvo radnike koji rade, nekad se i više radilo. To ne treba dosta pošumljavat ona se sama, ako se fino gazduje, oplođuje, najgore ako se izvrši čista sječa. A to rade šumokradice. Mislim da bi se to trebalo zaštiti jer tu je i voda i dviljači, svo bogatstvo prirode, naglasio je Haračić.
Planirano zaštićeno područje uključuje vodotoke Bukovice i Trstionice s istoimenom prašumom, te Kraljevu Sutjesku kao lokalitet od posebnog kulturno-historijskog značaja. Provedena istraživanja na ovom području pokazala su visok stepen osjetljivosti i ranjivosti ekosistema te stručnjaci upozoravaju da će očuvanje i funkcionalnost prašumskog ekosistema biti ugroženi ako se ne osiguraju adekvatne mjere aktivne zaštite u susjednim ekosistemima.
