Hiljade građana i brojne delegacije iz Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, posjetili su Ahmiće kod Viteza kako bi učestvovali na obilježavanju 31. godišnjice od masakra nad bošnjačkim civilima, javlja Anadolu.
Senad Hasanbašić stigao je sa grupom prijatelja iz Tešnja kako bi zajedno sa stanovnicima Ahmića obilježili godišnjicu zločina.
“Došli smo s omladinom što i jeste cilj da vide šta se desilo i da se nikada na zaboravi”, rekao je Hasanbašić i dodao:
“Obaveza nas starijih je prenositi na mlade generacije da se sjećaju ovih datuma, kao što je ovaj 16. april kada je počinjen zločin u Ahmićima i da se ne smije zaboraviti jer ako se zaboravi, lako će se ponoviti.”
Mladi Adijan Zečević iz Zenice učestvovao je sa stotinama drugih ljudi u pohodu “Put istine i sjećanja” iz Zenice do Ahmića kako bi dali doprinos kulturi sjećanja.
“Važno je sjećati se, pamtiti i obilježavati da se nikada nešto slično ne bi ponovilo. Važno je da se zna da se ovo desilo”, rekao je on.
Iako dosta mlad, naglasio je da i sam poznaje historijske činjenice koje govore o zločinima počinjenim tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, uključujući i masakr u Ahmićima.
“Ovo je presuđeni ratni zločin i jedna činjenica da se ovo desilo”, kazao je.
Indira Hodžić stigla je iz Bihaća kako bi učestvovala u obilježavanju zločina.
“Došli smo da obilježimo ovo i da podsjetimo mlade na to šta se desilo u Ahmićima”, kazala je Hodžić, napominjući da je teško opisati riječima kako se osjeća kada pomisli da su u Ahmićima ubijena i djeca i žene.
“Ne mogu vam opisati. Ne znam kako je neko mogao to da uradi bilo kome, ne samo djeci”, dodala je.
Smatra da mlade generacije u BiH ne znaju dovoljno o tome šta se dešavalo tokom agresije.
“Ali trebaju stariji da potaknu mlade i da dolaze na ovakva okupljanja. Ja inače idem na ova okupljanja, ali ovdje smo prvi put”, kazala je.
Komemoraciji u Ahmićima prisustvovali su brojni domaći zvaničnici svih nivoa vlasti kao i strani zvaničnici, uključujući ministra odbrane BiH Zukana Heleza i bivšeg komandanta britanskog bataljona u okviru mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u BiH Boba Stewarta.
U sklopu obilježavanja godišnjice masakra organizovana je i simbolična šetnja “Put istine i sjećanja” od Viteza do sela Ahmići, a druga grupa učesnika je održala pohod od Zenice do Ahmića.
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) “Džokeri” i “Maturice” izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.
Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.
