KAKANJ

Kakanjski pčelari zadovoljni dosadašnjim prinosom meda

31.07.2024.
ntvic.ba (M.K.)

Iako su pčelari i tokom ove godine prolazili kroz brojne krize i probleme, jer im vremenske prilike nisu išle na ruku, ipak su dočekali izuzetno plodonosnu godinu. To nam potvrđuje i dugogodišnji pčelar Mensud Veispahić iz Kaknja, koji je zadovoljan dosadašnjim prinosom meda.

Mensud Veispahić, koji se pčelarstvom se bavi preko 30 godina i koji se do sada susretao sa različitim izazovima, zadovoljan je ovom godinom kada je riječ o prinosima meda, iako je kako ističe, bila zahtjevna i nepredvidiva, posebno tokom ranog proljeća. Proljeće je bilo idealno i najavljivalo dobru medonosnu godinu, smatra Veispahić, međutim, padavine i naglo zahlađenje omeli su bagremovu pašu.

-Kada je u pitanju ova godina, znamo da su januar i februar bili topli i da su se pčele razvile, ali u maju nekih 15 dana za vrijeme bagrema, bile su niske temperature, dnevne do 10 stepeni. U tom periodu pčelinje zajednice su oslabile, stradalo je leglo, da bi nakon toga ko je uspio da razvije ponovo pčele imao  priliku da ubere pašu, jer je bila izdašna ove godine, ništa slabija od prošle godine, izjavio je za NTV IC Kakanj pčelar Mensud Veispahić.

Naši pčelari kažu da bez obzira na lošiju pašu bagrema godina je bila prilično dobra, naročito za one koji pčele sele na ispašu.

-Kada je u pitanju prinos zadovoljan sam, uspio sam da ojačam pčelinje zajednice, istakao je Veispahić.

Juli je mjesec kada prolaze one jače ili tzv. ‘glavne’ pčelinje paše, a pčelari se tokom ljetnih vrućina počinju suočavati s nizom novih zadataka kako bi prije svega svojim pčelama osigurali zdravlje, a time i povećanu produktivnost zajednica. Ukoliko su pčelinje zajednice slabije od ostalih, na što su ove godine utjecale izarazito visoke temperature, Veispahić smatra da će ih biti potrebno stimulirati prihranom.

-Nakon vrcanja meda, došle su nam visoke temperature tako da je paša potpuno stala da je nema nikako. Ove vrućine su itekako uticale na pašu, bez obzira koliko god da smo ostavili njima u plodištu morat ćemo im davat pogače ili pomalo sirupa, da bi održali leglo i da bi zajednica ušla u zimu što brojnija, izjavio je Veispahić.

Pčelari s područja općine Kakanj posvećeni su svojim pčelinjacima. Ističu da je bavljenje pčelama zahtjevno i da su neophodna stalna ulaganja i praćenje stanja na pčelinjaku.

Popularno

Exit mobile version