Konferencija u Mostaru: Fotonaponske elektrane kao budućnost održive poljoprivrede

Edukativna konferencija „Predstavljanje održivog agro-energijskog razvoja“ održana je u četvrtak u Mostaru s ciljem promovisanja rješenja koja povezuju poljoprivredu i obnovljive izvore energije.

Predsjednik Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanskog kantona Aner Kruškonja istaknuo je kako se u saradnji s partnerima i Obrtničkom komorom Unsko-sanskog kantona predstavlja kreditna linija namijenjena sufinansiranju fotonaponskih elektrana u poljoprivredi.

– Kada govorimo o resursima, veliki potencijal leži u fotonaponskim elektranama koje se mogu koristiti za napajanje štala, grijanje plastenika, rad komora i sušara. Mogućnosti su doista široke – istaknuo je. 
 
Profesor Midhat Glavić ocijenio je kako poljoprivreda spada među grane koje najviše trpe posljedice klimatskih promjena, ali se istodobno ubraja i među njihove uzročnike.
  
– Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi nisu nove, već poznate u agrotehnici. Njihov je cilj smanjiti karbonski otisak kroz manju upotrebu mehanizacije, očuvanje padavina u tlu, konzervacijsku obradu zemljišta te korištenje žetvenih ostataka i stajnjaka. Savremena proizvodnja voća i povrća zahtijeva sisteme navodnjavanja u kombinaciji sa zaštitnim mrežama, dok nove digitalne tehnologije omogućuju optimizaciju potrošnje vode i gnojiva radi postizanja veće proizvodnje- istaknuo je Glavić. 

Dodao je kako se sve veća pozornost posvećuje kontroli uvoza svježeg voća i povrća zbog ostataka pesticida te istaknuo važnost biopesticida i agrosolarstva, koje istodobno omogućuje proizvodnju električne energije i povećanje poljoprivredne proizvodnje.

Govoreći o stočarstvu, Glavić je naglasio potrebu smanjenja intenzivnog uzgoja te korištenja livada i pašnjaka za pašni i slobodni uzgoj domaćih životinja. Naglasio je kako se mjere održive poljoprivrede ne odnose samo na biljnu proizvodnju, nego i na stočarstvo.

– Bosna i Hercegovina je prošle godine imala deficit u uvozu hrane veći od dvije milijarde maraka, a u prvih sedam mjeseci ove godine već oko 1,8 milijardi. To jasno pokazuje da se moramo ozbiljnije posvetiti proizvodnji hrane na vlastitim imanjima. Bez suverenosti hrane nema ni suverenosti države – poručio je Glavić.
 
Konferencija je okupila stručnjake, predstavnike lokalnih zajednica i poljoprivrednike radi razmjene znanja i iskustava te poticanja razvoja održivih i ekonomskih isplativih rješenja.

ntvic.ba/Fena