Lokalne zajednice moći će na jednostavniji i efikasniji način proglasiti zaštićena područja

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH nedavno je usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji bi trebao donijeti poboljšanja koja se odnose na mogućnosti da lokalne zajednice, općinska i gradska vijeća, na jednostavniji i efikasniji način mogu proglasiti zaštićena područja, uz saglasnost nadležnog resornog ministarstva. Značaj donošenja izmjena ovog Zakona, smatra struka, ogleda se i u mogućnostima apliciranja na Evropske i međunarodne projekte, nova istraživanja i popularizaciju prirodnih bogatstava BiH.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode podrazumijeva poštivanje međunarodne konvencije i evropske direktive, a najveća poboljšanja donose izmjene koje se odnose na mogućnosti da lokalne zajednice, općinska i gradska vijeća, na jednostavniji i efikasniji način mogu proglasiti zaštićena područja, uz saglasnost nadležnog resornog ministarstva. Zaštita prirodnih područja trebala bi biti u interesu cjelokupne društvene zajednice, smatra struka, te bi i lokalna zajednica trebala djelovati u tom smjeru. 

-S jedne strane demokratije to je uredu, s druge strane ja se bojim da nekada neki interesi struktura koje budu involvirane u općinska vijeća mogu stopirati neke značajne procese zaštite prirode. Znači ako imate neku organizaciju kojoj je u interesu da nešto izgradi na nekom području, ona će preko, vjerovatno lobija itd. biti u mogućnosti da zaustavi takve procese zaštite prirode. Mislim da je to prije svega interes društva, izjavio je za NTV IC Kakanj dr. sc. Sead Vojniković, profesor na Šumarskom fakultetu UNSA.

Podsjećamo, Općinsko vijeće Kakanj je u cilju zaštite područja sa kojeg se Kakanj napaja pitkom vodom u septembru 2023. godine usvojilo Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za uspostavu zaštićenog područja Gornja Trstionica – Bukovica. Stavljanje pod zaštitu ovog područja omogućilo bi detaljnija istraživanja flore i faune ali i doprinijelo bi popularizaciji ovog područja, smatra profesor Vojniković.

-Mi sa fakulteta znamo da u Kaknju ima prašuma Trstionica koja je još 1990. zaštićena Uredbom Vlade tada SRBiH, a na kojoj se zapravo ništa nije radilo. Mi kao institucija želimo da to pitanje u perspektivi potenciramo i da se ta prašuma detaljno istraži, da se utvrde njene ekološke, vegetacijske i prirodne karateristike i da se radi na popularizaciji te prašume za potrebe nauke, ali i za potrebe društva općenito, rekao je prof. Vojniković.  

Cilj Općine Kakanj je da zaštićeno područje proširi i van područja prašume Trstionica, a kako bi se zaštitilo kompletno područje slivova rijeka Borive, Trstionice i Bukovice. Ovo je posebno bitno iz razloga što ovo područje graniči sa područjem na kojem se odvijaju rudarski radovi u susjednoj općini Vareš. Na ovaj način Općina Kakanj nastoji zaštiti i sačuvati kakanjske vodokoke i šumska bogatstva.

-Jeste ustvari da želimo da ovo područje prašume, a onda i čitavo područje do Kraljeve Sutjeske zaštitimo. Kako? Da idemo prema Skupštini ZDK, resornim ministarstvima i da zaštitimo ako treba i petom kategorijom zaštite, kako bismo izbjegli eventualne štete na šumama i na vodi, ne da zabranimo našim građanima da mogu raditi,  graditi neke pomoćne objekte i ostalo,  ali da zaštittimo ovaj kraj, čitav vodotok Trstionice koji treba da zaštitimo i radi stanovnika i građana, flore i faune. Isto tako i radi turističkog potencijala koji ovaj kraj od Ponijera prema Kraljevoj Sutjesci pruža i koji želimo na taj način da iskoristimo. Ono što smo uradili jeste da smo poslali određenu dokumentaciju prema ZDK za zaštitu ovog područja, potrebno je da uradimo elaborat, u ovom trenutku završava se proces parcelizacije odnosno identifikacije parcela obzirom da se radi o jako velikom području, izjavio je Mirnes Bajtarević načelnik Općine Kakanj.

Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode postavljen je osnov za dalje transponovanje relevantnih EU direktiva, te se olakšava provedba aktivnosti proizašlih iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je Bosna i Hercegovina potpisala. To bi otvorilo i nove mogućnosti za apliciranje na evropske i međunarodne projekte, što bi u konačnici osiguralo i sredstva za nova istraživanja.

-To je zapravo važno zato što BiH ima mogućnost da aplicira na projekte koji su interesantni i koji nas tabliraju na jednu poziciju u Evropi koja je vrlo važna, jer zapravo tih pravih prašuma u Evropi nema i na taj način mi postavljamo mjesto koje postavlja kriterije šta je to prašuma. U tom smislu mi smo, nažalost, zbog nepostojanja pravnog okvira i neistraživanja, a suštinski postoji prašuma na terenu,  još relativno nepoznati, naglasio je prof. Vojniković.

Izmjenama i dopunama Zakona uvodi se nova odredba u vezi sa sadržajem plana upravljanja u zaštićenim područjima, što je u skladu sa Zelenom agendom i Sofijskom deklaracijom. To podrazumijeva preciziranje rada nadzornih službi, definiranje nadležnosti inspekcija,  povećanje kazni te uvođenje obaveza okolišnih mjera u koncesionim ugovorima u područjima pod zaštitom. Fond za zaštitu okoliša FBiH će, do formiranja federalnog zavoda za zaštitu prirode, biti zadužen za formiranje baze podataka o biljnim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sistemima i krajobrazima, što je također  definisano u ovim izmjenama i dopunama Zakona.