Dolaskom toplijih mjeseci veliki broj ljudi nastoji što veći dio vremena provoditi na otvorenom, naročito u prirodi. Iako boravak u prirodi donosi obilje blagodati u njoj vrebaju i neke opasnosti. Jedna od njih su krpelji, jer oni svojim ugrizom na ljude mogu prenijeti i neke uzročnike zaraznih bolesti. Stoga su neophodni savjeti i preporuke ljekara.
– Prevencija je u svemu najvažnija, pa tako i kada planiramo boravak u prirodi, za portal NTV IC kaže dr. Ibrahim Aličković, specijalista epidemiolog Doma zdravlja Kakanj. Izbjegavati područja u kojima je veća aktivnost krpelja, oblačiti adekvatnu odjeću i obuću kako ne bi bili izloženi ujedima krpelja ili nekih drugih gmizavaca, ne nositi odjeću od dlakavih tkanina, kao što je vuna, flannel, jer se za nju krpelj lakše zakači, ne odlagati odjeću na travu i grmlje, ne provlačiti se kroz nisko rastinje, koristiti sprej koji će odbiti krpelje i tome slično. Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Važno je nakon povratka iz prirode izvršiti pregled cijeloga tijela, kože kako bi uočili da li je krpelj na tijelu. Ako se i zakači na kožu, ne tretirati ga na neke alternativne načine, nestručno, jer se samo može pogoršati stanje. Ističem potrebu za intervencijom, sa stručnom osobom kako bi se krpelj uklonio na ispravan način i time spriječila infekcija, ističe dr. Aličković.
Boravak u prirodi pravi je odmor za mozak u užurbanoj svakodnevnici. No, čak i u ležernoj šetnji kroz šume vreba opasnost koju često ne možemo ni primijetiti. Krpelja uočimo tek kada ga nađemo na svom tijelu pri povratku iz prirode. Svi navedeni savjeti ljekara su preventiva i način na koji se treba ponašati u određenoj situaciji, a s ciljem očuvanja zdravlja.
