OV Kakanj na tematskoj sjednici o Zahtjevu za obnovu okolinske dozvole „Bioorganika“: Mještani poručuju – fabrike neće biti

Općinsko vijeće Kakanj u četvrtak će na tematskoj sjednici razmatrati Informaciju o aktivnostima Općine Kakanj u vezi Zahtjeva za obnovu okolinske dozvole „Bioorganika“ d.o.o. Kakanj. Zahtjev za obnavljanje okolinske dozvole aktualizirao je pitanje izgradnje tvornice za preradu animalnog otpada na području Bilješava. Općinski načelnik tokom javnog uvida u zahtjev za izdavanje okolišne dozvole izrazio je negativan stav. Mještani okolnih naselja poručuju da neće dozvoliti izgradnju, te da je Kaknju već dosta zagađenja. Na tematsku sjednicu OV pozvani su predsjednici mjesnih zajednica Modrinje, Bilješevo, Sopotnica, Donji Kakanj, Popržena Gora, ekološi aktivisti, predstavnici nevladinih organizacija, te predstavnici PD „Bioorganika“ d.o.o. Kakanj, Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.

U oktobru prošle godine, “Bioorganika” d.o.o. Kakanj, kompanija registrovana za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, uputila je Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH zahtjev za obnavljanje okolinske dozvole. Prije odluke o tome da li će produžiti okolinsku dozvolu za izgradnju tvornice za preradu animalnog otpada u Bilješevu, Ministarstvo je dalo mogućnost lokalnoj zajednici da se izjasni o ovom pitanju.  

-Bez obzira na stav Općinskog vijeća, bez obzira na stav ministarstva okoliša, ova fabrika se ovdje graditi neće. Zašto? Zato što pored RMU, TC, TE, nama je jako malo vremena ostalo za zdravlje, istakao je u izjavi za NTV IC Kakanj, Elvedin Alajbegović, predsj. Savjeta MZ Donji Kakanj.

-Naš stav je da jedna ovakva fabrika, bez obzira na protekli period, ne treba i ne smije da se gradi na području općine Kakanj, naglasio je Mirnes Bajtarević, načelnik Općine Kakanj.

Izgradnja tvornice najavljena je još 2014. godine, kada je “Bioorganika” dobila podršku općinske vlasti. Tada su najavljena višemilionska ulaganja i otvaranje preko 100 radnih mjesta. Očekivalo se usvajanje neophodnih propisa na državnom nivou.

-Generalno BiH treba ovakav projekat i ovo je jedan projekat koji je jako bitan za sistemsko upravljanje animalnim otpadom. U proteklih deset godina kao kočnica razvoja ovog projekta bilo je donošenje zakonskih rješenja odnosno zakona na nivou BIH. Ti zakoni do dan danas nisu doneseni niti je izvjesno kada će biti doneseni, istakao je Mirza Fazlić, pomoćnik općinskog načelnika.

U Općini Kakanj, ne sporeći potrebu sistemskog upravljanja animalnim otpadom, smatraju da je Kakanj već preopterećen zagađenjima koja dolaze iz industrijskih postrojenja.

-Kakanj kakav jeste trenutno je preopterećen takvom vrstom industrije i mi bi voljeli i željeli i težimo da se to izgradi negdje drugo i dajemo podršku takvim projektima, ali mislimo da je naša lokalna zajednica sasvim dovoljno opterećena, naglašava Fazlić.

Ekolozi, također, ukazuju na potrebu sistemskog upravljanja animalnim otpadom, smatrajući da dosadašnji načini zbrinjavanja animalnog otpada nisu adekvatno tretirani i da su štetni za okolinu. 

-Mi smo svi svjesni da animalni otpad predstavlja ogroman problem u BIH. Mislim da je strategija upravljanja otpadom, koja je na neki način izrađena, minimizirala problematiku animalnog otpada sa jedne strane, ili ga nimalo nije uobzirila nego prebacila na neke državne instance. Pogotovo na području ZDK je velika problematika sa animalnim otpadom i naravno da mora da se pronađe adekvatan način da bi se takva vrsta animalnog otpada zbrinjavala, ističe Safet Kubat, osnivač Ekološkog pokreta „Budi promjena“.

Za lokalnu zajednicu, već opterećenu zagađenjima koja dolaze iz industrijskih postrojenja, poručuju ekolozi, rad pogona za preradu animalnog otpada dodatno bi ugrozio okoliš. Također, upozoravaju na nepostojanje adekvatnih mehanizama kontrole.

-Ono što se sad postavlja pitanje, da ta kompanija koja se sjetila da aktuelizira nešto što je pokrenuto prije deset i više godina na području općine Kakanj, neka pokažu filtere za koje kažu da oni neće imati nikakav negativan uticaj na zrak, gdje su ih oni primjenili bilo gdje u svijetu. Druga stvar, neka kažu da li na području FBiH postoji mehanizam koji mjeri zagađujuje tvari koje nastaju kao nus produkt takvih kompanija, ističe Kubat.

Mještani okolnih naselja poručuju da tokom proteklih godina, sve do zahtjeva za obnavljanje okolinske dozvole, nisu bili uključeni u proces odlučivanja, sada su odlučni, fabrici nije mjesto u Kaknju.

-U Kaknju nema niti jednog povoda za to. Nemamo mesnica takve vrste, nemamo stočne pijace, nemamo ništa, a imamo fabriku za zbrinjavanje animalnog otpada. Zašto se ona nije pravila na lokalitetima Livna, Duvna i tamo gdje ima goveda i više tih industrija. To je pitanje za politiku, naglasio je Alajbegović.

Uz moguće zagađenje tla i zraka, ekolozi upozoravaju i na mogućnosti štetnih posljedica procesa prerade animalnog otpada na rijeku Bosnu. Pozivaju na važnost uvažavanja mišljenja građana.

-Mi smo svjesni isto tako da je sama držva, FBiH i ministarstvo okoliša i turizma FBiH donijelo jednu odluku gdje im se na neki način dozvoljava prekoračenje graničnih vrijednosti ispuštanja određenih supstanci i da pri tome neće biti kažnjeni, izuzev ako ne naprave ekološka incidentna stanja. To nam otvara sumnju da sve te supstance u najgorem slučaju će završavati u rijekama i naravno, isto tako treba objašnjavati ljudima šta će se dešavati sa tim kamionima koji će konstantno cirkulirati kroz Kakanj koji je svakako izložen neugodnim mirisima i zagađenju zraka, nagalasio je Kubat.

-Ne apelujem, samo im poručujem Jablanica se desila, ovo nije uporedivo, ali uporediv je problem koji se dešava. Ako nije to isto ministarstvo, kojem se sada obraćaju potencijalni investitori, našlo za shodno da taj kamenolom zaustavi gdje je poginulo 20 i više ljudi, ovdje ti ljudi ne bi ginuli na taj način nego bi lošim odlukama ginuli sporije i dugovječnije. Vraćamo se na početak, ova fabrika iz Zagreba ne treba da se premješta u Kakanj i mislim da nje neće biti, naglasio je Alajbegović.

Peticiju protiv izgradnje tvornice potpisalo je više od 2.140 građana. Za četvrtak je zakazana tematska sjednica OV na koju su pozvani predstavnici mjesnih zajednica, nevladinog sektora, investitora i nadležnih institucija.