Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GS UN) danas će od 16 sati po srednjeevropskom vremenu razmatrati usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici čiji su autori, osim Bosne i Hercegovine, Ruanda i Njemačka, javlja Anadolu.
Uz zemlje autore rezoluciju je kosponzoriralo još 38 zemalja koje navode kako usvajanje ovog dokumenta predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.
– Upućujemo naš kontinuirani poziv državama članicama da pruže podršku i kosponzorstvo nacrtu rezolucije, u duhu ujedinjenja protiv poricanja genocida. Ponavljamo da ovaj nacrt rezolucije o sjećanju nastoji ujediniti, a ne dijeliti, naveli su kosponzori u pismu zemljama članicama UN-a koje su pozvali da prihvate rezoluciju konsenzusom.
Finalni nacrt rezolucije koji će se danas naći pred Generalnom skupštinom UN-a ima sedam tačaka:
– Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici;
– Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti;
– Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
– Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
– Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;
– Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida 2025. godine;
– Poziva sve države članice Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.
U posljednjih nekoliko dana, međuregionalna glavna grupa razmatrala je i dva amandmana Crne Gore koji su dorađeni, usaglašeni i uvršteni u finalni nacrt rezolucije.
Prvi amandman glasi da je krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocid individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti skupini ili zajednica u cjelini. Time je jasno definirano da je odgovornost za genocid individualna.
Drugi amandman Crne Gore, koji “potvrđuje nepovredivost Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama”, je redefiniran s obzirom na to da se pozivalo na “koegzistenciju entiteta Bosne i Hercegovine”. Ovaj amandman je dorađen i sada govori o “jedinstvu u različitostima Bosne i Hercegovine”.
Udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine pozvala su sve države članice Ujedinjenih nacija da daju glas rezoluciji o Srebrenici.
– Rezolucija je dug prema žrtvama i satisfakcija majkama za bol koju nose skoro 30 godina. Rezolucija je i putokaz za budućnost kako se nikada i nikom ne bi ponovila Srebrenica. Budite na strani čovječnosti i podržite rezoluciju”, kaže se u pozivu za glasanje koji su potpisali predstavnici Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje “Žena Podrinja”, Udruženje “Srebreničke majke“ i Udruženje “Žene Srebrenice“.
Inicijativa o rezoluciji o Srebrenici pokrenula je snažnu kampanju protiv njenog usvajanja koju je predvodio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uz podršku čelnika bh. entiteta Republika Srpska, predvođenih Miloradom Dodikom.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao UN, kroz niz sudskih postupaka i presuda utvrdio je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Pred MKSJ-om je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osuđeno je 18 osoba, koje su dobile pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Među njima su i predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i glavnokomandujući Vojske RS-a general Ratko Mladić.
Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, dok je za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno još 14 osoba na 223 godine zatvora.
U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice “Škorpioni”, zbog ubistva Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđeni na 30 godina zatvora.
