Dolazak ljeta sa sobom donosi i zdravstvene rizike, a ovo se posebno odnosi na pojavu insekata i ugrize krpelja i zmija. Ugrizi ovih životinja, kod nekih ljudi mogu izazvati ozbiljne posljedice, te je neophodno pridržavati se uputa ljekara kada je riječ o boravku u prirodi, ali i o postupanju u slučaju da dođe do ugriza.
Kraj proljeća i početak ljeta je godišnji period u kojem je pojava krpelja jako izražena, te se stoga građanima preporučuju pojačane mjere opreza prilikom boravka na otvorenom. Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, a najpoznatije i najčešće su lajmska bolest i krpeljski meningoencefalitis. Pojava crvenila i otoka na koži nakon ugriza, prvi je znak da je neophodno da se osoba javi ljekaru, savjetuju stručnjaci.
– Krpelji prenose dvije teške bolesti, a to su lajmska bolest, koja se manifestuje tako šte se na mjestu ugriza pojavi crvenilo, što znači da se osoba treba javiti ljekaru, i krpeljski meningoencefalitis, to su upale mozga i moždanih ovojnica koje mogu dovesti do fatalnih zaršetaka, izjavio jedr. Ibrahim Aličković, šef Službe HES-a.
Ukoliko se osoba na vrijeme javi ljekaru, uz odgovarajuću terapiju, moguće je spriječiti teže komplikacije i posljedice bolesti, međutim, najbolja zaštita je prevencija ističe doctor Aličković. Da bi spriječili ugriz krpelja neophodno je, pridržavati se uputa o adekvatnom odijavnju prilikom boravka u prirodi, obaviti detaljan samopregled najkritičnijih područja kože, te koristiti odgovarjuće repelntne kreme.
– Odgovarajuća oprema i detaljni pregledi pri povratku iz prirode, dvije su osnovne preporuke, pored toga trebalo bi koristiti i repelentne kreme, odnosno sredstva koja odbijaju krpelje i sprječajavu njihov kontakt sa kožom, naglasio je dr. Aličković.
Vakcinacija se preporučuje osobama koje su posebno izložene riziku uboda krpelja, a to su šumari, šumski radnici, lovci, planinari, vojnici, izletnici. Pored ugriza krpelja, karakteristika ovog godišnjeg dob su I elativno učestali ugrizi zmija. U ovom slučaju, savjetuju ljekari, potrebno je reagovati smireno, imobilizirati ekstremitet na kojem je došlo do ujeda, te se javiti ljekaru. Prema proceduri, ljekari takve pacijente upućuju na odjel za Infektivne bolesti u KBZ, gdje im se pruža adekvatna pomoć.
– Prema proceduri, svi ljekari u porodičnoj medicini ili hitnoj pomoći, osobe koje je ugrizla zmija, šalju na Infektivni odjel KBZ, gdje ljekari procjenjuju stanje pacijenta. Neki pacijenti ne reaguju na ugrize dok pojedini pokazuju teže simptome. Uz stručni nadzor se takvim pacijentima uključuje terapija, koja podrazumijeva i serum protiv ugriza zmije, dodaje dr. Aličković.
Pridržavanjem svih navedenih mjera zaštite tokom boravka u prirodi, moguće je spriječiti ugrize, a ukoliko do toga dođe, neophodno je postupati prema uputstvima stručnjaka, kako bi se izbjegle teže posljedice.
