KAKANJ

U Kaknju održana tribina pod nazivom Jesu li naše šume šikara, ukazano na uništavanje šumskih resursa, te na nepostojanje zakona o šumama

08.12.2023.
ntvic.ba (M.K.)

„Jesu li naše šume šikara“ naziv je javne tribine koja je sinoć održana u Kaknju u organizaciji Udruženja građana Fojničani. O problemima zaštite prirode i uništavanja šumskih resusra s fokusom na prašumu Trstionica, te nedonošenju zakona o šumama u FBiH govorili su stručnjaci prirodnih nauka, ekološki aktivisti i predstavnici nadležnih institucija.

Potaknuti otvorenu javnu raspravu o problemima korupcije i zloupotrebe šumskih resusra, te razmotriti mehanizme za suzbijanje ilegalnih aktivnosti i zaštitu vrijednih šuma na području općine Kakanj, s akcentom na prašumu Trstionica, bio je cilj javne tribine koja je održana pod nazivom Jesu li naše šume šikara? Kroz javne tribine i dijalog, aktivisti nevladinih organizacija zalažu se protiv ilegalnih i koruptivnih radnji u oblastu šumarstva, što smatraju jednim od razloga za nedonošenje zakona o šumama u FBiH.

-Mi smo iz Udruženja građana „Fojničani“, krenuli u ovaj projekat s namjerom da vidimo da li se iza nedonošenja zakona o šumama u FBiH, i iza činjenice da BiH ima samo tri posto zaštićenih teritorija, krije institucionalna korupcija. Nama nije jasno zašto pored svih naših prirodnih ljepota mi nemamo više zaštićene teritorije, izjavio je za NTV IC Kakanj Davor Šupuković, predsjednik Udruženja građana „Fojničani“.

A više zaštićene teritorije mogli bi imati zahvaljujući Odluci o davanju saglasnosti za uspostavu zaštićenog područja „Gornja Trstionica-Bukovica“, koju je OV Kakanj usvojilo prije dva mjeseca. Svaka naša naizgled bezazlena aktivnost u prirodi može nanijeti nesagledive štete, koje ćemo mi i generacije koje će doći nakon nas itekako osjetiti, istakao je tokom predavanja akademik prof.dr. Dalibor Ballian, koji naglašava važnost zaštite prašume Trstionica.

-Mi već više od dvadest godina radimo na toj prašumi, provodimo brojna istraživanja i pokušavamo na razne načine da je sačuvamo. Bio je jedan stepen zaštite iz devedesete godine, na njega se zaboravilo, znači kad je vlada SRBiH donijela jedan akt, ali nikad nije implementiran u stvranosti, izjavio je akademik prof.dr. Dalibor Ballian, prodekan za međunarodnu saradnju Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

Negativnog utjecaja zaštite prirode na privredna društva i njihov opstanak ne bi trebalo biti, smatra Ballian, naglašavajući značaj pronalska kompromisa.

-Ne bi trebalo da bude bojazni, treba da se sjedne i dogovori, da se napravi multidisciplinirani pristup da vidimo koji će djelići tog područja biti trajno zaštićeni, koji će biti sekundarno zaštićeni, i onda se napravi projekat kako će se gospodariti. Šumari će nastaviti da rade tu, ali će morati malo da se prilagode, neće izgubiti kubik drveta, ali se treba gospodariti na nekim drugim principima, istakao je Ballian.

Brojna su ekološka udruženja ali i pojedinci koji konstantno rade na podizanju svijesti građana o važnosti zaštite prirode i njenih bogatsava.

-Samim mojim djelovanjem, ja sam dokazala da jedno može uraditi dosta toga, kamo sreće da su svi sugrađani uz mene, izjavila je Hajrija Čobo ekološka aktivistica.

Uz vodu, šume su jedno od najvećih prirodnih bogatstava. Njihov značaj je višestruk – od njihovog funkcionalnog, općekorisnog aspekta bez kojeg bi bio nezamisliv život na zemlji, do privrednog. Sve to samo jednim neodgovornim potezom možemo uništiti, naglašeno je tokom tribine. Pored građana, ekoloških aktivista, i stručnjaka prirodnih nauka, javnoj tribini su prisustvovali predstavnici nadležnih institucija i vjerskih zajednica.

Popularno

Exit mobile version