U organizaciji Društva bibliotekara FBIH danas je u JU Gradska biblioteka Kakanj upriličen stručni skup na temu „Nove mogućnosti, novi pristupi“. Bila je ovo prilika da se ukaže na značaj biblioteka i bibliotekara i njihovu spremnost otvaranju novih mogućnosti i pristupa u obavljanju bibliotečke djelatnosti.
Na stručnom skupu „Nove mogućnosti, novi pristupi“, koji je organizovalo Društvo bibliotekara FBIH, okupio se veliki broj bibliotekara, saradnika i eminentnih stručnjaka iz oblasti bibliotekarstva kako bi i na ovaj način ukazali na značaj biblioteka i biliotekara te razmjenili iskustva i izazove sa kojima se svakodnevno susreću u svom radu. Na stručnom skupu, između ostalog, naglašeno je da je primarna zadaća bibliotekara da budu posrednici između velike količine zapisanog znanja i potencijalnih korisnika tog znanja, te da su bh. bilblioteke u nezavidnom položaju u odnosu na biblioteke u regionu i svijetu.
-Mi bibliotekari pošto se tretiramo kao informacijski stručnjaci želimo biti u toku i raditi ono što naše kolege rade u svijetu. U tom smislu danas ćemo razgovarati s jedne strane i o baštinskim ustanovama-bibliotekama, ali i umjetnoj inteligenciji koja je sve prisutnija i koja je jedna od motiva kako da se bibliotekarstvo prilagođava tome i kako da sutra budemo ravnopravan partner svim drugim profesijama, istakla je Nina Bunjevac, Salkić, predsj. Društva bibliotekara FBIH.
Pored navedenog na skupu je istaknuto i da su izazovi i problemi u oblasti bibliotekarstva brojni. Društvo bibliotekara FBiH za cilj ima da zajedničkim djelovanjem javnosti pokaže koliko oni, kao bibliotekari cijene put znanja i njeguju kulturu čitanja i generalno obrazovanja.
-Ideja je da se okupi što veći broj članstva Društva bibliotekara FBiH kako bi se ustvari ojačali kapaciteti Društva i kako bi se stvorila jedna zajednička platforma putem koje se može lobirati za programe, aktivnosti, dakle sve ono što nas svakodnevno okružuje i ono u čemu svakodnevno radimo i s čim se susrećemo u svom radu, istakla je Narcisa Puljek-Bubrić-učesnica skupa.
Svoj doprinos ovom skupu dala je i profesorica Lejla Kodrić-Zaimović sa Filozofskog fakulteta UNSA koja je između ostalog istakla da važnu ulogu u bibliotekasrtvu ima i naučna i stručna produkcija, odnosno da bi se došlo do rada u biliotekama, potrebno je imati akademsko obrazovanje koje će se vremenom dopunjavati i oblikovati.
-Dakle, da bi imali profesiju na terenu moramo imati akademsko obrazovanje, strukovna udruženja, stručne časopise i to je onda jedan okvir koji dovodi do prijelaza iz zanimanja u profesiju. Valja jačati veze i sinergiju između profesionalaca na terenu i obrazovnog koncepta u kojem ja radim, istakla je Lejla Kodrić-Zaimović-učesnica skupa.
Bila je ovo prilika i za promociju dvije knjige koje su povezane sa ovim skupom. Jedna od njih je nagrađena u kategoriji najbolja naučna knjiga i nosi naziv „Baštinske studije: Od moderne do postdigitalne kulture“, a druga, „Biblioteka i grad: Studije iz teorije i prakse urbanog bibliotekarstva“, autorice Lejle Kodrić -Zaimović.
