Ovogodišnja proljetna sjetva započela ranije (VIDEO)

Ovogodišnja proljetna sjetva je započela nešto ranije. Prema riječima struke, veoma je važno pratiti vremenske uslove, te shodno tome i započeti proljetnu sjetvu. Inače, na našim prostorima sjetva počinje sredinom aprila i traje do prvog maja, a u višim predjelima, ona počinje i nešto kasnije.

Sunčano vrijeme u martu i aprilu, te povoljni vremenski uslovi, omogućili su poljoprivrednicima da se ove godine ranije posvete proljetnoj sjetvi. Međutim, rana proljetna sjetva predstavlja rizk zbog naglih i velikih temperaturnih oscilacija i skoro u pravilu poljoprivrednici bilježe štete na rano zasijanim poljoprivednim kulturama.

-Ovogodišnja sjetva je krenula nešto ranije, jer se rok zbog klimatskih promjena sve više pomijera. Međutim, zadnjih nekoliko godina, dolazi do pojave hladnog udara odnosno mraza, naročito u aprilu mjesecu. Pa temperature budu značajno niže od prosjeka, odnosno ispod pet do šest stepeni celzijusa.Tada usjev trpi, a što duže takav proces traje, veća je šansa da će se morati presijavati ili ponovo sijati. I za očekivati je da će prinosi biti smanjeni. Kod nas rana sjetva i dalje predstavlja rizik i treba pratiti vremenske uslove, ali i ne odstupati puno od dosadašnjih kalendarskih rokova, koji se temelje na višegodišnjem procjenama, kazala je za NTV IC Gordana Šimunović, stručni saradnik za ruralni razvoj, šumarstvo i zaštitu bilja.

Za početak proljetne sjetve, najvažnije je dobro pripremiti tlo, izabrati kvalitetno sjeme i birati otpornije sorte. Uz dobru pripremu, te povoljne uslove vlage i temperature, ne bi trebalo biti problema sa klijanjem i nicanjem.

-Ako je zemlja suha tada se odlučujemo za dublju sjetvu na šest do sedam centimetara, dok se u slučajevima povoljne vlažnosti tla, sije na četiri od pet centimetara dubine. U slučajevima kada se žitarice siju rano, može se očekivati značajniji pad prinosa.

Ograničavajući faktor je upravo ta viša temperatura, jer ona izaziva brzi rast i razvoj biljaka, pa se skraćuju te kasnije razvojne faze, što ima za posljedicu manji urod. Nedostatak vlage također u kritičnim fazama razvoja, može izazvati značajno smanjenje uroda. Specifični vremenski uslovi kao što su sunčeva svjetlost, temperatura, kiša, vlaga utiču na cjelokupni proizvodni proces od pripreme tla za sjetvu odnosno sadnju, do berbe, dodala je Šimunović.

Svaka poljoprivredna kultura zahtijeva određenu minimalnu i maksimalnu temperaturu za klijanje i rast. Iz tog razloga, praćenje vremenskih prilika može značajno pomoći u određivanju optimalnog datuma sjetve odnosno sadnje. Odabirom takvog optimalnog datuma, poljoprivrednik može izbjeći mogućnost mraza u najosjetljivijim fazama usjeva.