Danas se obilježava Svjetski dan bubrega. Ovaj dan prilika je da se podsjetimo koliko su zdravi bubrezi važni i koliko se života može spasiti pravovremenom prevencijom bubrežnih oboljenja koja dovode do gubitka njihove funkcije. Akcenat je stavljen i na donorstvo obzirom da veliki broj pacijenata čekajući na transplantaciju izgubi bitku sa ovom bolešću.
Glavni cilj obilježavanja Svjetskog dana bubrega je educirati javnost o važnosti zdravlja bubrega, prepoznavanju simptoma bolesti i promicanji zdravih životnih navika koje mogu smanjiti rizik od razvoja bolesti. S druge strane, ovaj dan naglašava potrebu za boljim pristupom liječenju bubrežnih bolesti, posebno u zemljama u razvoju. Iako dijaliza spašava život i znatno pomaže pacijentima oboljelim od bubrežnih bolesti, oni koji su podvrgnuti ovom tretmanu suočavaju se sa brojnim izazovima.
-Kada dođe do određenog stepena bolesti bubrega slijedi dijaliza koja je mukotrpna, iscrpljujuća, naporna. Morate posvetiti sav svoj život dijalizi, prilagoditi ishranu, način kretanja, pića i svaki drugi dan četiri sata biti priključeni na aparat, faktički ne mrdati se i naravno moraju se poštovati sve preporuke da bi život na dijalizi bio što kvalitetniji i što duži mada on ne može nikako biti kvalitetan jer prirodni bubrezi, zdravi bubrezi 36 puta u toku dana prerade krv, a na dijalizi ako je kvalitetna dijaliza, svaki drugi dan 12 puta se pročisti krv kroz bubrege, istakao je Muhamed Kadrić, predsj. UDITO Kakanj.
Jedan od najvećih izazova kada je riječ o transplantaciji organa je nedostatak odgovarajućih donora. Iako postoji stalna potreba za transplantacijama, broj donora organa ne zadovoljava potražnju, što dovodi do dugih listi čekanja. Mnogi pacijenti umru prije nego što dobiju organ.
-U cijelom svijetu je problem nedostatak organa za transplantaciju i sa živih i sa umirućih bolesnika jedino dvije sržave u svijetu imaju riješen taj problem, Španija i Hrvatka. One imaju najviše transplanatacija na milion stanovnika. Jednaest bolnica u FBIH imaju uslove da utvrđuju moždanu smrt i pripremaju pacijenta za esplantaciju organa ali to za sada rade tri bolnice, dva klinička centra u Sarajevu i Tuzli, veoma rijetko i jedino naša KBZ to od 2014. godine radi redovno, naglašava Kadrić.
-Dijaliza je jako teška i mukotrpna a transplantacija je najbolji način liječenja, to svi znamo, naglasio je Tomislav Žuljević, predsj. Udruženja dijaliziranih i transplantiranih u FBIH.
Veliki problem za pacijente koji su na dijalizi predstavlja i nedostatak lijekova jer bez lijekova značajno se može pogoršati njihovo zdravstveno stanje te smjanjiti kvaliteta života. Također, nedostatak medicinskog kadra u dijaliznim centrima je dugogodišnji problem na kojem se mora raditi.
-Problemi su najveći sa lijekovima na dijalizi. Kao i proteklih i prošle godine smo imali problem da se na vrijeme ne osiguraju lijekovi za pacijente na dijalizi. Pojedini dijalizni centri imaju problema i sa tehničarima, kadrom, neki imaju sa prehranom, neki sa prevozom, zaista ima dosta problema na kojima se može raditi i pacijentima pomoći. Negdje su zastarjeli aparati, negdje su malo noviji, istakao je Žuljević.
Prevencija je kao i u svim ostalim bolestima tako i ovoj ključna kada je riječ o očuvanju bubrega i smanjenja broja pacijenata koji zahtjevaju dijalizu ili transplantaciju orrgana. Ona značajno može smanjiti broj oboljelih i poboljšati kvalitetu njihovog života.