Divlje svinje i ove godine uništavaju usjeve, poljoprivrednici poručuju da su bez zaštite (VIDEO)

Na području općine Kakanj divlje svinje i ove godine predstavljaju veliki problem kako za poljoprivredne proizvođače tako i domćanistava koja povrće uzgajaju isključivo za svoje potrebe. Poljoprivrednici već zbrajaju i prijavljuju štete koje su im prouzrokovale divlje svinje, iako još nije došlo do sazrijevanja kultura, naročito žitarica. Zakonski propisi uređuju ovu oblast, definišu nadležnosti i obaveze, međutim, u praksi su poljoprivrednici, kako tvrde, prepušteni sami sebi.

Zijadu Mandžuki, poljoprivrednom proizvođaču iz naselja Rošćevina, nadomak Kakanja, divlje svinje su već uništile značajan dio zasada. Na površini od oko 40 dunuma Zijad zbraja štete.

-Ja sijem na 40 dunuma zemlje, od toga 30 dunuma kukuruza, a posijao sam preko deset dunuma ječma i pšenice. Nakon ove štete došlo mi je da sve ovo rasporadam. Za dvije noći mi je 15 dunuma uništeno i sve sam ponovo posijao, istakao je Zijad Mandžuka, poljoprivredni proizvođač.

Zijad kaže kako se godinama bori s ovim problemom te da poduzima preventivne mjere u vidu postavljanja električne prepreke kako bi zaštitio zasijane parcele.

-Evo ponovo su mi pokušali provaliti čonabicu i ako to učine džaba sam sve ponovo sadio. Uložio sam najmanje 3.000 KM. Dio zemlje koju obrađujem je moje vlasništvo, a veći dio sam uzeo u zakup. Nisam u mogućnosti da postavim čobanicu na sve parcele, ali moram da posadim žitarice kako bih imao dovoljno hrane za svojih 20 goveda. Ove na kojima je šteta pričinjena su ograđene, istakao je Mandžuka.

I mještani MZ Bištrani godinama se bore s istim problemom te naglašavaju da na meti divljih svinja nisu samo žitarice nego i druge poljoprivredne kulture. Preventivno su ogradili svoje parcele, međutim, kažu, nerijetko dolazi do krađa električnih prepreka – tzv. čobanica.

-Prošle godine 50 posto ljudi je imalo štetu od divljih svinja. I ove godine odmah nakon što su zasijane kulture, divlje svinje su napravile štetu. Mještani postavljaju čobanice, ali se dešava da one nestaju. Za jednu noć nestalo ih je osam i to stvara dodatani problem za mještane, istakao je Mirsad Lopo, predsj. Savjeta MZ Bištrani.

Iz LD „Srndać“ Kakanj ističu da je njihov nadzor vezan isključivo za lovišta, ali da su trenutno nemoćni budući da je na snazi lovostaj. Također, dodaju da ovo društvo ispunjava sve zakonske obaveze kada je riječ o obezbjeđivanju hrane za divljač.

-Lovačko društvo „Srndać“ Kakanj na godišnjem nivou za prehranu divljači u lovište iznese 12 t zrnaste hrane, šest tona kabaste i tonu soli. U lovištu trenutno imamo 21 automatsku hranilicu koje se redovno obilaze i dopunjuju. Godišnji plan odstrjela koji je predviđen je 84 komada divlje svinje s tim što mi možemo da izvršimo deset posto više odstrjela. Zakon nas ograničeva, ali planiramo u narednom periodu, kada budemo radili novu lovno-privrednu osnovu, ići u tom pravcu da povećamo odstrjel divlje svinje, istakao je Aldin Kadrić, glavni lovovođa LD „Srndać“ Kakanj.

Zakon propisuje obavezne mjere zaštite poljoprivrednih parcela, a u slučajevima gdje su one ispoštovane poljoprivrednici, u roku od tri dana od štete, trebaju pozvati policiju i nadležnu kantonalnu inspekciju.

-Poljoprivrednici trebaju da poduzmu preventivne mjere i zaštite svoje parcele. Ukoliko dođe do pričinjene štete, korisnik lovišta je dužan da naknadi štetu vlasniku imovine, ako je on ispunio neophodne uslove, istakao je Fadil Merdić, pomoćnik načelnika Općine Kakanj.

Poljoprovrednici smatraju da kao proizvođači, kao građani nisu zaštićeni, a da poduzimanje preventivnih mjera i postavljanje električnih čobanica predstavlja dodatni trošak i opterećenje za njihove budžete.

-Ljudi su postavili čobanice ali Zakon nalaže i da se dodatno parcele osiguraju drvenim ogradama visine dva metra. Penzioneri nemaju dovoljna novca da sve to finansiraju, istakao je Hasan Džafić, mještanin MZ Bištrani.

Mukotrpan rad, vrijeme i uloženi novac poljoprivrednicima i ove godine uništavaju divlje svinje. Od nadležnih institucija poljoprivredni proizvođači već godinama traže izmjenu zakona i veći stepen zaštite, kako ne bi bili prisiljeni odustati od poljoprivredne proizvodnje.