Građani Bosne i Hercegovine sve češće u svakodnevnom životu koriste alate vještačke inteligencije (VIDEO)

Građani Bosne i Hercegovine sve češće u svakodnevnom životu koriste alate vještačke inteligencije, pokazuju rezultati istraživanja Vijeća Evrope i Regulatorne agencije za komunikacije. Međutim, njihovu upotrebu ne prati uvijek dovoljno znanja za kritičku procjenu dobijenih informacija. Kako odgovorno koristiti ovu tehnologiju i šta njeno sve veće prisustvo znači za obrazovanje, medije i društvene vrijednosti?

Od traženja informacija i pisanja tekstova do savjeta o zdravlju – vještačka inteligencija sve je prisutnija u svakodnevnom životu. Ipak, koliko razumijemo njene mogućnosti i znamo li prepoznati kada nas može dovesti u zabludu? Dva istraživanja predstavljena u Sarajevu ukazuju na potrebu za većom edukacijom građana i jasnim označavanjem sadržaja nastalih uz pomoć ove tehnologije. Njena upotreba otvara i šira društvena i etička pitanja – kome vjerujemo i kako provjeravamo informacije koje dobijamo.

Istraživanje koje su proveli Vijeće Evrope i Regulatorna agencija za komunikacije pokazuje da je upotreba vještačke inteligencije široko rasprostranjena među građanima BiH. Međutim, postoje značajne generacijske razlike u procjeni vlastitih vještina, a sigurnost u korištenju ovih alata ne znači nužno i sposobnost prepoznavanja sadržaja koje stvaraju.

-Prema podacima koje smo dobili iz ovog statistički reprezentativnog istraživanja pokazuju da oko 80 posto građana BiH povremeno ili redovno koristi alate vještačke inteligencije, dok ih 16 posto koristi svakodnevno. Upotreba ovih alata izraženija je među mlađom populacijom, pa čak 87 posto mladih navodi da zna ili smatra da vrlo vješto koristi vještačku inteligenciju, dok je među građanima od 56 do 70 godina takvu procjenu o vlastitim vještinama dao tek svaki peti ispitanik, kazala je za NTV IC, Lea Čengić iz RAK.

Posebno osjetljivo pitanje je upotreba vještačke inteligencije u medijima. Istraživanje Mediacentra Sarajevo pokazuje da građani prihvataju njenu pomoć u obradi tekstova i istraživanju, ali su znatno rezervisaniji prema potpuno generisanim sadržajima. Za povjerenje publike važno je jasno navesti kada je i kako ova tehnologija korištena, uz poštivanje profesionalnih novinarskih standarda.

-Ovo istraživanje je pripremilo niz preporuka za novinare kako mogu biti transparentni na način upotrebe AI, koji može povećati povjerenje građana. I kako usvajanje ove prakse na nivou medijske zajednice je važno da bi se generalno podigla svijest o medijskoj pismenosti. Ali isto tako o prepoznavanju različitih načina na koje je potrebno provjeriti sadržaje koji su kreirani uz pomoć AI, naglasila je za NTV IC, Lamija Kovačević iz Mediacentra Sarajevo.

Vještačka inteligencija mijenja i način na koji učimo, komuniciramo i gradimo društvene odnose. Profesor sociologije i filozofije Adis Bešić ističe da te promjene otvaraju pitanja o ulozi čovjeka i vrijednostima koje čuvamo. Savremenija rješenja, poručuje, ne znače uvijek i bolja rješenja.

– Mislim da živimo ono što je nagoviješteno kao programirano društvo. Čovjek je koliko mi znamo jedino biće koje ima mogućnost savjesti. Vještačka inteligencija ima svijest, ali čovjek je jedino biće koje ima savjest. I recimo da neke skandinavske države, odgoj odnosno obrazovanje institucionalno vraćaju na ono recimo što smo mi nekad smatrali nazadnim. Odnosno da se ponovo uvode i sveske i knjige, ručno pisanje, tabla, brisanje spužvom, da bi se razvile motoričke sposobnosti. Tako da odogovor postoji u načinu života kako mi živimo. Paradoksalno, ne mora nužno značiti da ono što je savremenije da je nužno i bolje, istakao je za NTV IC, Adis Bešić, profesor sociologije i filozofije.

Iz islamske perspektive, vještačka inteligencija prihvatljiva je kao alat čija upotreba treba biti u skladu s vjerskim i moralnim načelima. Važno je da se koristi odgovorno, ističe Elvedin ef.Ibrahimspaić, posebno kada je riječ o učenju i razvoju samostalnog razmišljanja kod djece.

-Svakako je veoma važan segment ili etička norma upotrebe vještačke inteligencije u tome da kažem da nam pomaže u radu. A ne da se na nju oslonimo na način da ona za nas radi poslove. Kad govorimo o djeci u školi, ona je veliki pomagač i njima. Ali kada recimo nastavnica da zadatak iz lektire, da dijete ne kaže vještačkoj inteligenciji uradi mi taj zadatak.

Odgovorna upotreba vještačke inteligencije počinje provjerom informacija i razumijevanjem njenih ograničenja. Zato edukacija treba pratiti razvoj tehnologije, a u školama, medijima i svakodnevnom životu ostaviti prostor za samostalno razmišljanje i ljudsku prosudbu. Uz mogućnosti koje ovi alati pružaju, odgovornost za način njihove upotrebe i posljedice ostaje na čovjeku.