Institut “Kemal Kapetanović” UNZE prezentirao rezultate RTIT projekta, primjere dobre prakse te mogućnosti unapređenja i saradnje

U prostorijama Instituta „Kemal Kapetanović“ UNZE upriličen je okrugli sto „Unapređenje poslovne i akademske saradnje u oblasti održive privrede – održivi materijali i mogućnosti njihove primjene“. Bila je ovo prilika da se predstave rezultati projekta RTIT, primjeri dobre prakse te mogućnosti unapređenja saradnje između akademske zajednice, privrede i drugih relevantnih aktera u oblasti održivog razvoja.

Učesnici okruglog stola „Unapređenje poslovne i akademske saradnje u oblasti održive privrede – održivi materijali i mogućnosti njihove primjene“ razgovarali su o primjeni održivih materijala, transferu znanja i tehnologija te mogućnostima razvoja inovativnih rješenja koja doprinose održivoj privredi u BIH i regiji. U projektu RTIT – Zajednica znanja za ubrzavanje prenosa istraživanja, tehnologija i inovacija u dunavskoj regiji“ učestvovalo je 13 partnetra iz osam zemalja.

-Mi smo u sklopu projektnih aktivnosti u toku 30 mjeseci sarađivali i pokušali da ostvarimo ubrzanje transfera koji se odnose na istraživanje i na tehnologije na ovom području. Napravili smo određene alate koji bi trebali da obezbijede ili da olakšaju transfer nauke u poljima istraživanja tri vrste materijala, materijali na biobazi, napredni materijali i materijali koji su vezani za održivost, istakao je Džafer Dautbegović iz Instituta „Kemal Kapetanović“ UNZE.

Akcenat u projektu stavljen je na materijale koji nas očekuju u budućnosti – napredni, održivi i bio. Potrebna za njima je velika ali su kapaciteti ograničeni. Kada je riječ o ovoj oblasti, saradnja sa drugim privrednim subjektima, institucijama, laboratorijama, akademskom zajednicom ključna je i ona mora biti kontinuirana, usmjerena na iste ciljeve i rezultate, istaknuto je.

-Danas je puno tehničkih i tehnoloških pitanja koja nisu lahka, potrebno je izvršiti mnogo istraživanja da bi se došlo do određenih saznanja u okviru ove partnerske mreže 13 partnera. Mi smo upoznali kolege sa mogućnostima gdje možemo da ispitamo i provjerimo sve materijale ili da saznamo određena znanja i tehnologije koje su nam potrebne, naglasio je Dautbegović.

-Naglasak u ovom projektu je bio na toj saradnji između privrede i obrazovnih institucija. Mislim da učenici na fakultetu, studenti urade jedan rad, diplomski, magistarski, a da nema direktne korijene u privredi i da nije povezana s privredom. Imamo mlade ljude i profesore koji razmišljaju o privredi i ta saradnja bi mogla iznjedriti, a najvjerovatnije će se to i desiti u budućnosti, mogućnost da se riješe određeni problemi u privredi, kazao je Mladen Perić, dir. i vlasnik firme „Pero“.

Napredni materijali važni su jer omogućavaju razvoj novih tehnologija i poboljšanje postojećih proizvoda. Povećajavu konkurentnost, inovacije, razvoj privrede, industrije i drugih oblasti. S druge strane, povezuju nauku i industriju, pomažu modernizaciji privrede i stvaraju osnovu za tehnološki razvoj ne samo ZDK nego i BIH.