Kardiovaskularne bolesti sve češće pogađaju i mlađe osobe (VIDEO)

Kardiovaskularne bolesti više nisu problem isključivo starije populacije. Dobna granica se pomjera, a faktori rizika sve češće su prisutni i kod mlađih osoba. Upravo zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost pravovremene prevencije, redovnih kontrola i promjene životnih navika.

Povišen krvni pritisak, masnoće i šećer u krvi, gojaznost, pušenje i fizička neaktivnost najčešći su faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Poseban problem predstavlja činjenica da ih pacijenti često ne doživljavaju dovoljno ozbiljno, iako njihov dugogodišnji utjecaj može imati teške posljedice.

– Kardiovaskularne bolesti predstavljaju jedan od najvećih zdravstvenih problema, ali ono što je važno i zaista treba napomenuti jeste da se najveći dio kardiovaskularnih rizika razvija mnogo prije nego što pacijent osjeti prvi simptom. Kao internista svakodnevno vidim koliko su važni faktori rizika kao što su povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, gojaznost, pušenje i fizička neaktivnost. Problem kod pacijenata je u tome što te faktore rizika ne doživljavaju kao bolest. Često čujemo: pritisak mi je malo povišen, holesterol mi je malo veći, šećer mi je na granici. Godinama se ti faktori udružuju i povećavaju ukupni kardiovaskularni rizik, kazala je dr. Amela Žiga, specijalista interne medicine.

Prevencija ne bi trebala početi tek nakon pojave ozbiljnih zdravstvenih problema. Prvi znak bolesti u nekim slučajevima može biti upravo infarkt ili moždani udar, zbog čega je rizike potrebno prepoznati na vrijeme.

– Ne trebamo čekati da se dobije srčani ili moždani udar pa da govorimo o prevenciji. Prevencija treba početi mnogo ranije, od promjene načina života, prestanka pušenja, pravilne ishrane i redovne fizičke aktivnosti. Također treba kontrolisati krvni pritisak, šećer i masnoće u krvi te obaviti pregled ljekara ukoliko postoje odstupanja od referentnih vrijednosti. Ne trebamo čekati prvi simptom, jer prvi simptom može biti infarkt ili moždani udar. Trebamo prepoznati rizik prije nego što se nešto desi, kazala je Lagumdžija Žiga.

Uz životne navike, važnu ulogu ima i genetika, posebno kod osoba koje u porodici imaju oboljele od dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga prevencija podrazumijeva više povezanih mjera koje dugoročno mogu smanjiti rizik od obolijevanja.

-Vrlo je bitna i genetika, odnosno pozitivna porodična anamneza na dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Dobra prevencija uključuje dobru kontrolu krvnog pritiska, prestanak pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine, redovnu fizičku aktivnost, dovoljno sna, kvalitetnu ishranu i dobro upravljanje stresom. Za kraj bih rekla da prevencija znači da ne čekamo bolest, nego prepoznajemo rizik i intervenišemo rano.

Poruka stručnjaka je jasna – zdravlje srca čuva se mnogo prije pojave prvih simptoma. Pravovremene kontrole, zdravije životne navike i rano prepoznavanje faktora rizika mogu značajno smanjiti mogućnost razvoja ozbiljnih kardiovaskularnih oboljenja.