MZ Tršće, selo koje živi a mještani svojim radom pokazuju da je život na selu moguć i održiv

Uslijed trenda iseljavanja stanovništva iz ruralnih u urbane sredine, priča koju vam donosimo iz MZ Tršće pokazuje da je život na selu moguć i održiv, ali da je svakoj zajednici neophodna institucionalna pomoć. Mještani ovog sela jasno su poručuju – u sela treba ulagati dok se tamo živi, a ne kada ljudi odluče napustiti svoje ognjište.

Ovdje ljudi žive jer je to njihov izbor i odluka koju su donijeli za sebe i svoje porodice – da žive na svom ognjištu i da tu odgajaju djecu. MZ Tršće primjer je mjesne zajednice u koju se ljudi doseljavaju i u kojoj se grade nove kuće. Kažu, iz Tršća je odselio samo onaj ko nije imao komad zemlje na kojem bi mogao sagraditi kuću.

– Tršće ima negdje oko 1500 stanovnika, iz Tršća ne seli narod. Što se tiče, svega deset mještana je odselilo, to je poslije rata odselilo u Kakanj, ali svi opet rade, dolaze, obrađuju svoju zemlju.

Unazad godinu dana, mogu vam reći dvije kuće su izgrađene na Ivnici i u Tabacima, to su sve mlađi stalež koji razmišlja da ostane u Tršću da živi. Šest komada ima, a ima dodatno još 15 što se bave striktno poljoprivredom, dodatna djelatnost. Naši poljoprivrednici rade, oni siju silažu, oko 200 dunuma ima sigurno u Tršću zasijane silaže, drže muzne krave, prodaju svježe mlijeko, kazao je Samir Čeliković, predsjednik Savjeta MZ Tršće. 

Škola, džamija, pekara, trgovina, ambulanta, prostorije Savjeta mjesne zajednice, udruženje koje okuplja žene poduzetnice – sve je tu. Selo ima i obrtnike, poljoprivredna gazdinstva koja se stalno proširuju.  U proteklom periodu u MZ Tršće urađeno je nekoliko značajnih projekata, među kojima je i projekat snabdjevanja ovog sela vodom „Devetaci“. Međutim, iz Tršća poručuju da je od strane nadležnih institucija, bez obzira na sve do sada urađeno, potrebno veće razumjevanje i zalaganje i da realizacija infrastrukturnih projekata na mjestima gdje sela još uvijek „vrve od života“ mora biti brža i efikasnija.

– Ova dionica od džamije do škole to nam je prioritet i bolna tačka, ja sam bio kod načelnika i naveo sam, ova kanalizacija mora se hitnim putem uraditi, jer tu su naša djeca, tu djeca prolaze, tu je džamija, tu je pekara, nije to neka investicija, ali to se mora uraditi. Imaju ti zaseoci naši što nisu rađeni od 1984. godine. Onda smo pokrenuli tu zaobilaznicu, imovinsko-pravne odnose, nisu nikad riješeni što se tiče tog puta Maklijenak-Tršće, kazao je Čeliković.

– Podružnica Subašići, ima jedan potok, 80 metara zid da se uradi da se osigura djeci kada idu, djeca idu svaki dan iz škole u školu, da im bude širi put. Ovamo treba da se uradi kanalizacija, ovo nam je selo Bašići na klizištu, samo je pitanje vremena, ne daj Bože da dođe da nam ovo par kuća ode. Općenito malo više infrastrukture treba ovdje da se uradi i to je to, naveo je Mirzet Subašić, mještanin MZ Tršće.

Dokaz da selo živi punim plućima je i ova džamija i imam Amir ef. Čeliković, koji kaže da ima pune ruke posla. Broj mektepske djece je značajan, što u vremenu kada govorimo o padu nataliteta i ni malo ohrabrujućoj demografskoj slici u našoj zemlji, predstavlja nadu da i u selima može biti bolje i drugačije. Ove godine u džematu Tršće upisano je 14 prvačića i to je, prema riječima efendije najbolji, odnosno najveći broj upisane djece u prvi razred mekteba u posljednjih sedam godina.

– Što nam govori, hvala Allahu, u ovim godinama što nam dolaze, nadamo se i većem broju upisanih đaka u mektebsku pouku. 2025/2026 godina u džematu Tršće broji 121 učenik, dok je to prošle godine bilo 115 učenika. Ta tendencija rasta je jedan dobar pokazatelj da selo ipak živi i da će u narednom periodu ako Bog da biti još više upisane djece, poručio je Amir ef. Čeliković, imam MIZ Kakanj.

U MZ Tršće obradive površine su zasijane, ulice odjekuju dječijom grajom, mještani imaju entuzijazam, volju i želju da i u budućnosti ovo selo grade. Smatraju da projekti koji im mnogo znače, a koji ne predstavljaju veliku investiciju poput ovog potoka koji je iz ekoloških i sigurnosnih razloga prioritet za sanaciju- trebaju da budu završeni bez odlaganja. Takav slučaj je i sa izgradnjom mreže javne rasvjete. Tu su i veliki, infrastrukturni projekati, poput kanalizacije u jednom djelu sela, međutim naši sagovornici su saglasni da ovoj djeci i budućim generacijama kao razlog za odlazak u budućnosti ne smiju biti projekti poput kanalizacije, rasvjete, puta.