Odluka o javnom redu i miru otvorila pitanje slobode izražavanja u Kaknju

U Kaknju je danas, u organizaciji Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini, Balkanske istraživačke mreže BiH i Udruženja građana „Zašto ne“, održana javna debata pod nazivom „Ko je odgovoran? – Između javnog reda i slobode izražavanja“. Na debati su otvorena pitanja vezana za regulisanje društvenih mreža kroz lokalne propise o javnom redu i miru. Donošenje ovakvih odluka na lokalnom nivou, poručeno je sa javne debate, omogućava izricanje prekršajnih kazni za govor na društvenim mrežama te ograničava slobodu izražavanja, što je već izazvalo reakcije pravne struke, medija i civilnog društva.

Kakanj je među prvim lokalnim zajednicama u BiH koje su Odlukom o javnom redu i miru društvene mreže definisale kao javni prostor, čime je omogućeno izricanje prekršajnih kazni za govor na društvenim mrežama. Ovakva odluka u koliziji je sa višim pravnim aktima, upozoravaju predstavnici nevladinog sektora, ističući da ostavlja prostor za zloupotrebe.

-Mi vidimo iz prakse da se u nekoliko slučajeva ovo koristilo zbog kritika prema vršiocima javnih dužnosti i funkcija, što je zaista problematično. Unutar ove odluke su uključena djela, odnosno prekršaji koji su već riješeni drugim zakonima. Ovim se potrencijalno unosi pravna nesigurnost, preskaču koraci i gdje bi određena djela zaista trbala biti i ozbiljnije kažnjena kroz krivični postupak, sada se tretiraju kao prekršajni postupak, što nikako nije dobro, izjavila je Azra Berbić iz Koalicije za slobodu izražavanja.

Odluku o javnom redu i miru Općinsko vijeće Kakanj, na prijedlog općinskog načelnika, koji se nije odazvao pozivu za javnu debatu, usvojilo je prošle godine. Iako je odluka donesena jednoglasno, već nakon nekoliko mjeseci opozicija u Općinskom vijeću zatražila je izmjene člana koji se odnosi na ponašanje na društvenim mrežama, uz obrazloženje da takve odredbe mogu postati alat za gušenje kritike usmjerene prema vlastima.

-Uočivši to mi smo odmah reagovali, uputili smo četiri puta izmjene ove odluke prema Kolegiju OV, međutim, ništa se značajno nije desilo, nakon čega sam ja uputila i inicijativu premijeru ZDK da kao jedini ovlašteni predlagač ovu Odluku počalje Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti. Nažalost, prošlo je šest mjeseci ja nisam dobila pismeni odgovor premijera što je poruka sama po sebi, izjavila je Behija Kulović, zastupnica u Skupštini ZDK.

Da je riječ o mehanizmu koji može ograničiti slobodu govora, smatraju i građani koji su prisustvovali debati. Upozoravaju da je neprihvatljivo što je odluka donesena bez javne rasprave te da ostavlja značajan prostor za različita tumačenja i eventualne zloupotrebe.

-Ko sada uopšte ocjenjuje govor mržnje, da li je to policijska uprava, sud, politički subjekt ili političar? Onda se privode ljudi, prihvaćaju odgovornost, plaćaju kazne i zaobiđu kompletnu situaciju. Tada gube moral, ne mogu da učestvuju u javnim raspravama zato što će biti kažnjeni, jer mi u ovom slučaju nemamo odbrambenih sposobnosti. Otkud nam novci da vodimo postupke pred sudovima? Zato je ovo ishitrena i loše donesena odluka, izjavio je Elvedin Alajbegović.

Na kritike da je riječ o mehanizmu za ograničavanje slobode govora, iz pozicije Općinskog vijeća danas je odgovoreno da to nikada nije bila namjera donosilaca odluke. Kako ističu, cilj je bio spriječiti prijetnje, vrijeđanje i neprimjeren govor na društvenim mrežama.

-Cijeli narativ koji se strvorio da ova Odluka sprječava slobodu govora i slobodu kritike je pogrešno postavljena, intencija odluke nikad nije bila ta. Intencija je bila da se spriječe vrijeđanja, prijetnje, sve ono što se dešavalo, vulgarne izjave prema građanima i prema dužnosnicima. Vidjeli smo i iz izlaganja policijskih službenika, nije bilo prekršajnih naloga za kritiku – kritika je dobro došla, izjavio je Dženan Ajdinović, vijećnik u OV Kakanj.

Evidentno je da su društvene mreže postale pogodno tlo za širenje govora mržnje, vrijeđanje i neprimjeran govor pa i same društvene mreže imaju problem sa kontrolom sadržaja, međutim poručuju pravnici, regulisanje ove oblasti potrebno je provesti na višim nivoima vlasti uz neophodne šire konsultacije.

-Zaista se postavlja pitanje kako regulisati taj internet prostor, međutim to ne može raditi pćinsko vijeće, potrebno je dda viši organi zakonodavne vlasti to rade. Tome moraju prethoditi ozbiljne konsultacije, sveobuhvatno istraživanje i javne rasprave, izjavila je Azra Berbić iz Koalicije za slobodu izražavanja.

Gdje je granica između kritike i vrijeđanja, gdje završava sloboda govora a počinje cenzura, mogu li odluke donesene na lokalnom nivou biti iznad kantonalnih i entitetskih zakona – pitanja su koja su otvorena danas na javnoj debati u Kaknju i na koja odgovore trebaju dati i javnost i struka.