U historijskim dokumentima Kakanj se prvi put spominje 15. aprila 1392. godine, te ima jednu od najbogatijih povijesti u Bosni i Hercegovini

U okviru obilježavanja značajnih aprilskih datuma 8. i 15. aprila važno je spomenuti i to da Kakanj ima bogatu historiju, a poseban razlog za ponos svih građana Kaknja je bosansko srednjovjekovlje, čija su najljepša znamenja locirana upravo na području Kaknja. U historijskim dokumentima Kakanj se prvi put spominje 15. aprila 1392. godine.

Kakanj se u historijskim dokumentima prvi put spominje u povelji bosanskog kralja Stjepana Dabiše, koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću darovao Kakanj kao zasluge u borbama protiv osmanlija u povelji od 15. aprila 1392. godine. Kasnije se spominje u defteru Bosanskog sandžaka 1604. godine. Važno je naglasiti da staro historijsko jezgro Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj.

-Neki prvi istraživači koji su se bavili poviješću Kaknja 1890. godine, Đorđe Stratimirović konkretno, koji se ujedno bavio i stečcima, iznio je tvrdnju da se Kakanj prvi put spominje 15. aprila 1392. godine. Međutim, kasnije se nekim istraživanjima došlo da je to zapravo period 25. aprila 1392. godine. To je na kraju krajeva i prevod zvanične povelje Stjepana Dabiše, koja je objavljena u kodeks diplomatikus, jedna specijalna edicija tim povodom. Tako da možemo reći da je Kakanj u tom rasponu kao toponim se spominje i interesantno je da se on tada spominje kao naselje koje se daruje Hrvoju Vukćiću Hrvatiniću, zbog njegovih zasluga u borbi protiv osmanske vojske oko 1392. godine na istočnim granicama Bosne, kazao je u izjavi za NTV IC historičar Alen Zečević.

Kakanj se u osmanskom periodu najprije razvija kao jedno trgovište odnosno pazar. Konkretno toponim koji mi danas poznajemo pod nazivom Donji Kakanj ili Kakanj bazar, kako ga bilježe osmanski dokumenti. Intenzivan urbani razvoj Kaknja počinje sa dolaskom ausrougarske monarhije početkom 20. stoljeća koja Kakanj oblikuje kao kolonizatorsko naselje.

-Gdje dolaze stanovnici, radnici iz različitih etničkih skupina kao radnici na rudniku. I to zapravo obilježava savremeni identitet Kaknja kao industrijskog grada. Svakako mi danas s pravom možemo reći da Kakanj ima jednu od najbogatijih prošlosti, povijesti u Bosni i Hercegovini, ne samo zato što se radi o stolnom gradu bosanskih banova i kraljeva, nego zato što njegov kulturni identitet, mozaik čine jedan konglomerat kulturno civilizacijskih doticaja. I zapravo se dodiruju već stoljećima i islam i katoličanstvo i pravoslavlje. I postajemo na neki način stjecište, gdje sve silnice bosanskog kulturnog identiteta zapravo dolaze u naš grad, dodao je Zećević.

Danas Kakanj raspolaže bogatim kulturno – historijskim naslijeđem. Na teritoriji Kaknja nalaze se stara neolitska naselja u dolini rijeke Trstionice, a u samom centru grada pronađeno je paleolitsko naselje. Kakanj je poznat i po čuvenom Zgošćanskom stećku, koji se nalazi ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U blizini kraljevskog grada Bobovca nalazi se i Kraljeva Sutjeska, poznata po najstarijoj džamiji u BiH koju je izgradio sultam Mehmed Fatih drugi. U blizini džamije nalazi se i najstariji franjevački samostan, poznat po izuzetno bogatom knjižnom fondu.