Connect with us

KAKANJ

U toku posljednje pripreme za proljetnu sjetvu

19.03.2026.
ntvic.ba (A.K.)

Proljeće je vrijeme kada se počinje sa priprema za proljetnu sjetvu. Poljoprivredni proizvođači sa područja općine Kakanj koji se bave plasteničkom proizvodnjom u ovom periodu svoje plastenike pripremaju za predstojeću sezonu, a oni koji se bave uzgojem povrća na otvorenom već su izorali zemljište i počeli sa sadnjom ranih povrtlarskih kultura.

Osman Avdispahić, dugogodišnji je poljoprivrednik s područja općine Kakanj. Prije odluke o bavljenju plasteničkom proizvodnjom, obrađivao je i po nekoliko dunuma zemlje na otvorenom kako bi, kaže proizveo domaću hranu ali i dodatno ojačao kućni budžet. Iako je u devetoj deceniji života i danas je aktivan, a trenutno kada je riječ o kontrolisanoj proizvodnji vrši posljednje pripreme za predstojeću proljetnu sezonu i uzgoj povrća.

-U plasteniku sijem, krastavac, paradajz, paprike pa malo posijem onog malog paradajza. Ne sijem ovo što ne može u plasteniku. Ovdje sijem krompir, najviše krompir jer kad čovjek ostari najviše voli krompir. Sve sam kopao sam, kazao je Osman Avdispahić, poljoprivredni proizvođač.

Kada je riječ o vanjskoj proizvodnji, zemljište je uzorano i spremno za sjetvu. Cijene sadnog materijala ali i repromaterijala veće su u odnosu na godine ranije. Ovogodišnju proljetnu sezonu obilježilo je i poskupljenje goriva koje će se najviše odraziti na proizvođače koji na svojim imanjima koriste različitu mehanizaciju. Ipak, tvdi Osman, od poljoprivrede ne treba odustati.

-Mislio sam da ovo malo stane, nekih desetak dana, da ovo malo izgori pa ćemo onda saditi krompir, grah, mrkvu, sve ove kulture koje mi trebaju, za mene je samo ovo ovdje. Posijem malo i krastavaca i tikava i svega. Plastenik, ja ujutro odmag gledam je li pokvaren, nije li. Uzmem povežem ga. Mladi trebaju uzimati ja ne stavljam ništa drugo osim gnojiva stajskog. Čujem i na televiziji da su ti herbicidi opasni, naglasio je Avdispahić.

Na području naše lokalne zajednice mnogo je plodnog i obradivog zemljišta, uz podsticaje koji se nude kako sa općinskog tako i kantonalnog niova moguće je poljoprivrednu proizvodnju podići na jedan veći nivo. I ovaj primjer, čovjeka koji u poznim godinama obrađuje zemlju poruka je svima, da se hrana uprkos brojim izazovima kao što su kilmatske promjene, poskupljenja i druge stvari, hrana mora proizvoditi.