Vremenske prilike i ove godine ostavile su trag na pčelarsku sezonu i očekivane količine meda

Vremenske prilike i ove godine ostavile su trag na pčelarsku sezonu i očekivane količine meda. Proljetni mrazevi, zatim i visoke ljetne temperature i suša smanjili su prinose. Ipak, uprkos svim izazovima, oni koji su uložili mnogo truda i rada uspjeli su ostvariti rezultate u skladu s očekivanjima.

Iz godine u godinu, pčelari se suočavaju sa sve većim izazovima u proizvodnji meda. To se posebno odnosi na klimatske uslove koji su u velikoj mjeri uzročnici loše pčelarse sezone. Međutim, kako ističu pčelari, rezultat pčelarske sezone u velikoj mjeri zavisi i od nadmorske visine na kojoj se vrši pčelarenje.

-Posavina je bila fantastična, dole nije bilo mraza. Mogu reći ja vozim u Posavinu, ima sigurno nekih desetak godina, kako sam u Posavini sa pčelama. Ovo mi je najbolja godina bila u Posavini, što se tiče bagremovog meda. Srednja je godina, u mene je uspješna, uspješna zato što me bagrem izvadio. Međutim, ovdje, ove lokacije, sve zavisi od lokacije do lokacije. Negdje nema nikako, negdje su ljudi uspjeli uzet za sebe, a negdje imaju i viška, kazao je za NTV IC, Muvedin Vehab, dugogodišnji pčelar.

Prema riječima ovog pčelara, proljetni mraz je umnogome uticao na pčelarsku sezonu i očekivane količine prinosa.

-Mraz je učinio u beharu kad je pčela trebala da unese određeni dio sebi zaliha, da ima svoj razvoj, da ima svoj zamah, međutim, to joj je falilo, dodao je Vehab.

Pčelar Vahid Sarač preporučuje svojim kolegama da se posvete pčelarenju u planinskim   predjelima u kojima je čista priroda, nezagađen zrak i veće mogućnosti za ostvarivanje boljih prinosa.

-Preporučio bih pčelarima, kolegama, pogotovo u ovim klimatskim promjenama da se okrenu na seljenje. Ko nije išao ove godine na seljenje, nije imao ni rezultate. Ja se mogu pohvaliti da sam ove godine u ovako lošoj godini, ekstra rezultate imao. Jer sam oborio rekord po količini prinosa po zajednici. A da nisam selio, sigurno to ne bih imao. S tim ovaj pčelinjak ovdje koji je ostao, koji nije selio, od njega nisam ništa imao, naglasio je za NTV IC, Vahid Sarač, dugodišnji pčelar.

Također je dodao da rezultati u pčelarstvu u velikoj mjeri zavise od kontinuiranog rada, stalne edukacije, ali i od spremnosti pčelara na prilagođavanje novonastalim situacijama.

-U pčelarstvu mora se edukovat, radit na dobrim pripremama. Da naučiš oko pčela, jer pčela hoće nauku. I sve pada u vodu, ako si lijen i nisi spreman da odvučeš, lijen čovjek nije ni do čega dospio. Moraš bit i ustalac da možeš odvuč, uradit i poradit, da to sve uskladiš, poručio je Sarač.

Na kraju je važno istaći da tokom augusta i septembra, pčelari vrše pripreme za zazimljavanje pčelinjih zajednica, što je jedna od najvažnijih aktivnosti u pčelarstvu, kako bi spremno dočekali proljeće i novu pčelarsku godinu.