Zagađenje zraka jedan od najvećih ekoloških izazova u BiH

Zagađenje zraka i dalje predstavlja jedan od najvećih ekoloških izazova u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci ističu da je za planiranje i provođenje efikasnih mjera za smanjenje emisija neophodno raspolagati tačnim i ažuriranim podacima o izvorima zagađenja. U tom kontekstu, značajan korak predstavlja i izrada Registra kućnih ložišta, koji će omogućiti preciznije evidentiranje izvora emisija i kvalitetnije planiranje mjera za unapređenje kvaliteta zraka.

Stručnjaci i ekološki aktivisti ističu da rješenje problema aerozagađenja nije gašenje industrijskih postrojenja, već investiranje u savremene tehnologije i provođenje redovnog monitoringa kako bi se smanjile štetne emisije. Pored industrijskih subjekata, značajan izvor zagađenja predstavljaju i individualna kućna ložišta. Zbog toga se u Zeničko-dobojskom kantonu u proteklom periodu radilo na uspostavi Registra kućnih ložišta, koji bi trebao osigurati preciznije podatke i efikasnije planiranje mjera za unapređenje kvaliteta zraka.

-Jedan po jedan industrijski izvor zagađenja se gasi, naravno to nije bio cilj ekološkog aktivizma, nije rješenje da ugasite fabriku ako ona zagađuje, cilj je da se investira u filtere, u promjenu tehnologije kako bi ta fabrika nastavila da radi, a da manje zagađuje, međutim, situacija je takva. Prvi sljedeći zagađivač zraka su kućna ložišta. Da bismo znali šta uraditi, gdje investirati, koji su to ključni podaci mi moramo imati bazu podataka, katastar kućnih ložišta na osnovu kojeg se onda donose odluke, na osnovu kojih se planiraju sredstva, istakao je prof. dr. Samir Lemeš  iz Eko foruma Zenica.

Iako predstavljaju važan osnov za planiranje i provođenje mjera usmjerenih na smanjenje aerozagađenja, izrada registara sama po sebi nije dovoljna. Profesor Lemeš podsjeća da je na području Zeničko-dobojskog kantona ranije uspostavljen i Registar postrojenja i zagađivača, međutim, naglašava da su ti podaci već zastarjeli, a da njihovo redovno ažuriranje otežavaju kadrovski problemi.

-Ti su podaci su već zastarjeli. Takve baze podataka nemaju nikakvog smisla ako se one ne ažuriraju. Najveći problem u ažuriranju tih podataka jesu kadrovi, problem između menadžmenta univerziteta i nadležnog ministarstva i te neke nesuglasice su dovele do toga da mi u posljednih tri, četiri godine uopšte nemamo odobravanje novih zapošljavanja. Ta kadrovka problematika je veliki problem, kazao je Lemeš.

Uprkos problemima u ažuriranju podataka i ograničenim kadrovskim kapacitetima, određene mjere za smanjenje zagađenja već se provode na terenu. Među njima su i projekti energetske tranzicije koji podrazumijevaju zamjenu zastarjelih sistema grijanja efikasnijim i ekološki prihvatljivijim rješenjima.

-Jedna od mjera je već počela sa implementacijom. To je ustvari kredit koji smo dobili od Svjetske banke i koji je obuhvatio četiri grada u BiH gdje se vrši zamjena kućnih ložišta i to upravo na osnovu tog katastra, tog registra vrši se zamjena kućnih ložišta gdje ljudi imaju subvenciju od 50 posto za promjenu načina zagrijavanja za prelazak na toplotne pumpe ili na pelet. Ili na nešto drugo umjesto uglja, naglasio je Lemeš.

Iako se kroz različite projekte već provode mjere usmjerene na smanjenje emisija, stručnjaci upozoravaju da bez stalnog ažuriranja podataka o izvorima zagađenja nije moguće dugoročno planirati efikasne mjere za unaprjeđenje kvaliteta zraka. Upravo zato registri zagađivača i kućnih ložišta ostaju ključan alat u donošenju odluka i planiranju budućih mjera za smanjenje aerozagađenja.