Žene u BiH mijenjaju lice IT industrije, ali stereotip ‘muškog posla’ i dalje prisutan

Iako podaci pokazuju da žene i dalje čine tek oko četvrtine tehnološke radne snage u svijetu, u IT i AI industriji u Bosni i Hercegovini sve su glasniji primjeri koji mijenjaju tu sliku, od inženjerki i istraživačica do liderica koje već oblikuju razvoj novih tehnologija. Stručnjakinje iz IT sektora u razgovoru za Fenu poručuju da ključ za veće uključivanje žena nije samo u obrazovanju i obukama, već u razbijanju stereotipa, većoj vidljivosti uzora i stvaranju inkluzivnog okruženja koje će pokazati da tehnologija nije “muški svijet”, već prostor jednakih prilika.

Danas se širom svijeta obilježava Međunarodni dan djevojaka u informativno-komunikacionim tehnologijama (IKT). Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) ove je godine kao ključnu temu odredila upravo vještačku inteligenciju u razvojnom segmentu, naglašavajući važnost aktivnog učešća žena u kreiranju ovih sistema.

Izvještaj Međunarodne unije za telekomunikacije ukazuje na izražen rodni jaz u tehnološkim zanimanjima širom svijeta. 

Na globalnom nivou žene čine oko 26,7 posto tehnološke radne snage. U Sjedinjenim Američkim Državama žene zauzimaju približno 28 posto uloga u oblasti računarstva. U Ujedinjenom Kraljevstvu njihov udio iznosi oko 33 posto radne snage, što predstavlja porast u odnosu na 30 posto zabilježenih 2020. godine. U Evropskoj uniji žene čine oko 22 posto zaposlenih u tehnološkom sektoru, dok je na nivou Evrope taj udio još niži i iznosi 19,1 posto, što je oko 1,7 miliona žena. 

Upravo ovakvi podaci, koji potvrđuju da rodni jaz u tehnologiji i dalje postoji, dodatno naglašavaju potrebu za većim uključivanjem žena u ovaj sektor i na domaćem tržištu.

Voditeljica razvoja komunikacija u kompaniji Bloomteq Sanela Dujković ističe da je, iz perspektive industrije, veće učešće žena u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u Bosni i Hercegovini ne samo poželjno, već i nužno.

– IT i AI sektor su već sada jedne od najbrže rastućih oblasti ekonomije u BiH, a veći angažman žena direktno znači veći bazen talenata, više inovacija i kvalitetnije proizvode. Pomaci su vidljivi, sve je više djevojaka koje upisuju tehničke fakultete, sve više žena koje preuzimaju liderske pozicije u kompanijama i sve više inicijativa koje ih ohrabruju da uđu u ovaj sektor. Ipak, uvijek može bolje – kaže Fenina sagovornica.

Naglašava da najveće prepreke većoj zastupljenosti žena u IT sektoru i dalje predstavljaju duboko ukorijenjeni stereotipi – prije svega percepcija da je IT “muški posao”. Kao dodatne izazove izdvaja nedostatak ženskih uzora u javnom prostoru, ali i nedovoljnu vidljivost žena koje već ostvaruju zapažene rezultate u industriji.

– S druge strane, iz lične perspektive, kao neko ko dolazi iz PR-a i novinarstva, jasno vidim koliko žene doprinose IT sektoru kroz tehničke vještine, timski rad, komunikaciju, strateško razmišljanje i etički pristup razvoju tehnologije. Danas se sve više govori i o ulozi žena kao AI etičarki, što je izuzetno važno u vremenu kada tehnologija oblikuje društvo. Iskreno, ne vidim razlog zašto za nekoliko decenija  IT ne bi bio sektor u kojem dominiraju žene – kaže Dujković, dodajući da su se žene dokazale u svim profesijama koje zahtijevaju disciplinu, intelekt i snalažljivost te da IT tu nije izuzetak.

Na pitanje kako kompanije mogu kroz komunikaciju, edukaciju i reputacijske kampanje uticati na to da se promijeni percepcija IT i AI sektora kao “muške industrije” te da se više mladih žena ohrabri da uđu u ovaj sektor, kazala je da promjena percepcije počinje vidljivošću.

– Kompanije imaju ogromnu odgovornost i prilike da kroz svoju komunikaciju pokažu stvarnu sliku industrije. To znači više žena u kampanjama, više inženjerki u vizualima, više ženskih glasova u panelima, konferencijama i medijima. Važnu ulogu imaju i novinari i urednici jer mogu svjesno birati više ženskih sagovornica iz IT industrije. U Bosni i Hercegovini imamo sjajne inženjerke, profesorice i stručnjakinje koje imaju šta reći, samo im treba dati prostor. Bitne su i one djevojčice i djevojke koje će ih moći čuti i vidjeti – naglašava Dujković.

Voditeljica razvoja komunikacija ističe da je IT sektor znatno inkluzivniji nego što se često percipira, posebno za žene koje traže dinamično okruženje, kontinuirano učenje i mjerljive rezultate svog rada.

Također naglašava da je izuzetno važno kakve uzore djevojčice imaju tokom odrastanja, jer kada vide žene koje su uspješne kao programerke, inženjerke, AI stručnjakinje ili liderice, tada se više ne postavlja pitanje “da li tu pripadaju”, već  “koji će put izabrati”.

Još jedan primjer uspješne žene zaposlene u IT industriji je tehnička liderica i embedded inžinjerka kompanije Bloomteq Ema Hujić, koja radi na izgradnji sistema koji omogućavaju da se AI uopće može koristiti u praksi. To znači da radi na prikupljanju podataka sa industrijskih uređaja, njihovoj obradi, organizaciji i slanju u cloud, gdje se kasnije koriste za analitiku i razvoj AI rješenja.