Muslimani u Bosni i Hercegovini oduvijek su veliku pažnju pridavali vakufu, te su svojim finansijskim ulaganjima, te materijalnim dobrima, jačali i unaprijeđivali infrastrukturu Islamske zajednice u Bosni Hercegovini. Na taj način su izgrađene mnoge džamije, vjerske ustanove i obrazovne institucije u našoj zemlji.
Vakuf je trajno dobro i način kako musliman i muslimanka mogu i nakon svoje smrti da budu priznati i cijenjeni u društvu, ali i da imaju i dobra djela od toga, sve dok se bude koristio taj vakuf za dobrobit šire društvene zajednice.
Bosna i Hercegovina je zemlja vakifa i brojni su primjeri u kojima su džematlije učestvovale u izgradnji džamija. Jedan od primjera svakako je i džamija na Plandištu u Kaknju, koja je sagrađena prije nešto više od dvije godine zahvaljujući velikom trudu džematlija, koji su i većinski vakifi ove Božije kuće.
-Kupovina zemljišta, vanjsko uređenje i tokom same gradnje ove džamije, učešće su uzeli jedan veliki broj vakifa, prvenstveno kakanjaca. Njih 64 vakifa koje ima ovaj džemat tokom izgradnje ove džamije, tj. onih vakifa koji su od sebe, svoje porodice izdvojili minimalno 1.000 KM. Sa tim iznosom se postaje vakif po pravilima Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, kazao je za NTV IC Ahmed Kovač, referent za vakufsku imovinu MIZ Kakanj.
Na području MIZ Kakanj postoji oko 2 miliona kvadratnih metara vakufske zemlje, čiji su vakifi uglavnom džematlije, što znači da su muslimani i u Kaknju svjesni važnosti i značaja vakufa.
-Evo konkretno podatak o vakufskoj imovini u Kaknju. Naime oko 95 posto vakufske zemlje koja je uvakufljena od naših deda, nana, naših predaka na području MIZ Kakanj ima oko 2 miliona kvadratnih metara vakufske zemlje. Trenutno, dok mi razgovaramo iz MIZ Kakanj su proslijedili spisak Vakufskoj direkciji od 30, 40 vakifa iz naša druga dva džemata, koji rade na održavanju, rekonstrukciji i adaptaciji svojih vjerskih objekata, dodao je Kovač.
Raduje činjenica da se i mladi ljudi sve više odlučuju da postanu vakifi na području MIZ Kakanj, te da na taj način doprinesu razvoju svoga džemata, lokalne zajednice, ali i općenito Islama u našoj domovini.
-Evo i konkretno pored ove kapije koju je mlad čovjek uvakufio svojim trudom i radom, prije nekoliko mjeseci smo također imali završenu munaru u džematu Koprivnica, koju je uvakufio ponovo još jedan mlad čovjek. I to je ono što nas raduje, što su naši preci, Bošnjaci, muslimani bili vakifu u prošlosti, te da su mlade generacije koje dolaze preuzele emanet na sebe, zaključio je Ahmed Kovač.
Vakufi su jedan od temelja islamske civilizacije zahvaljujući kojem su urbanizacija, ekonomija, obrazovanje, kultura i društvo u cjelini, imali predispozicije za razvoj. U Bosni i Hercegovini vakufi su prisutni od početka pojave Islama i bili su pokretač urbanog razvoja. Samim tim je važno da generacije koje dolaze spoznaju vrijednost vakufa, kako bi ga očuvali i unaprijedili.