Divlje svinje i ove godine nanose štetu kakanjskim poljoprivrednicima

Divlje svinje i ovog ljeta nanose velike štete na poljoprivrednim imanjima širom općine Kakanj. Jedan od primjera zabilježili smo u mjesnoj zajednici Gornja Ričica, gdje su uništeni usjevi na više parcela. Poljoprivrednici ističu da je zaštita zasada moguća jedino postavljanjem fizičkih prepreka, što iziskuje dodatna ulaganja.

Vehid Kubura, poljoprivrednik iz Gornje Ričice, već danima je suočen sa posljedicama upada divljih svinja na parcelu zasijanu pšenicom. Svinje u potrazi za hranom dolaze iz obližnjih šuma, a zbog neograđenog imanja, šteta se svakodnevno povećava. Vehid, u pokušaju da zaštiti ovogodišnji urod, dežura na imanju – posebno tokom noći, iako to, kako kaže, nije ni jednostavno ni dugoročno rješenje.

-Kao i svake godine ko sije, on ima problema sa divljim svinjama. Ja ove godine nisam uspio da ogradim žito, tritikal je u pitanju električnom čobanicom i evo dvije, tri noći čuvam, znatna je šteta na usijevu. Ja sam jutros bio na parceli, ponesem koju petardu i ponesem električni šoker da ih prepadnem. Ogromne štete su, vide se na parceli. Imam dole ispod još jednu manju parcelu i na njoj su napravili štetu. Ona nije velika, ovdje imam još dvije parcele i na njima, sreća nije bilo štete, istakao je Vehid Kubura, mještanin MZ Gornja Ričica.

Zaštiti poljoprivredne usjeve moguće je jedino uz pomoć fizičkih prepreka, električnih ograda ili mirisnih odnosno zvučnih repelenata, što iziskuje značajna ulaganja. Štetu koja je pričinjena od strane ovih divljih životinja moguće je nadoknaditi samo ukoliko su poduzete odgovarajuće mjere zaštite. Prema planu gazdovanja, ali i zakonskoj obavezi LD „Srndać“ Kakanj svake godine za prehranu divljih svinja iznosi 10-15 tona kukuruza u preko 20 automastkih hranilica. Bez obzira na štetu koju često prouzrokuju ove divlje životinje na poljoprivrednim parcelama, odstrijel divljih svinja strogo je definisan i ograničen godišnjim planom.

-Mi imamo plan odstrijela 84 za ovu godinu i mi se moramo držati plana gazdovanja. Jedino što znam, što mogu preporučiti poljoprivrednicima, krompir je prošao, divlja svinja ne ide na krompir, sad ide na kukuruz. Mi smo odredili dvije tone kukuruza da iznesemo na ove naše automatske hranilice i da zadržimo divljač u šumi. Inače po zakonu svako poljoprivredno zemljište koje se obrađuje, mora se zatvoriti, zagraditi. Puno poljoprivrednika koji imaju posijane površine kukuruza, kupuju električne čobane i to se pokazalo pozitivno i na to ne udaraju, naglasio je Angijad Kubat, predsj. LD „Srndać“ Kakanj.

U sušnim godinama, kakve su u posljednje vrijeme zabilježene i na našem području, te u situacijama kada su uslijed ljudskog djelovanja narušena prirodna staništa, poljoprivredni usjevi postaju glavni izvor hrane za divlje životinje. Nažalost, u takvim okolnostima poljoprivrednici često odustaju od proizvodnje, posebno kultura poput pšenice i kukuruza.