Direktor JP Autoceste FBiH: Na koridoru Vc na sedam gradilišta izvode se radovi u ukupnoj dužini od 55 kilometara

Razvoj putne infrastrukture predstavlja osnovu za brz i ravnomjeran gospodarski i društveni razvoj cijele Bosne i Hercegovine kao i razvoj regionalne integracije. Zato je izgradnja autocesta jedan od najvažnijih projekata za bh. društvo – povezuje ljude, unaprjeđuje kvalitet življenja, otvara nove poslovne mogućnosti i mijenja razumijevanje pojma mobilnosti. To nije samo priča, to je život tisuće radnika, tonegrađevinskog materijala utkane u razvoj infrastrukture, to su stotine milijuna investicija koje su opet mogućnosti za nova zapošljavanja. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija prepoznali su značaj i ulogu završetka autoceste na Koridoru Vc i brzih cesta u današnje vrijeme, a veliki investicijski ciklus koji nam daje rezultate, naši partneri kao što je EIB, EBRD i EU uvijek prepoznaju i podržavaju, kaže u intervjuu direktor Javnog poduzeća Autoceste FBiH Denis Lasić.

Na koncu smo još jedne poslovne godine. Kako biste ocijenili proteklo razdoblje, imamo li razlog za zadovoljstvo i u kojoj je fazi ukupna izgradnja mreže autocesta i brzih cesta u Federaciji BiH?

Naša vizija s novim, modernim i sigurnim autocestama i brzim cestama jasno je definirana i od toga ne odstupamo. Širenje mreže autocesta i brzih cesta jedan je od strateških ciljeva u našim planskim dokumentima, a kada se osvrnemo unatrag, ima dosta razloga za zadovoljstvo i optimizam, uzimajući u obzir sve prilike s kojima se susrećemo. Koridor Vc ključna je investicija za državu koja jača ekonomiju, društvenu interakciju i regionalnu integraciju. U Federaciji BiH izgrađeno je 138 kilometara autoceste, ali na tome se nije stalo jer smo uspjeli osigurati kontinuitet u realiziranju velikih infrastrukturnih projekata. Dakle, na pola smo puta koridora Vc kroz Federaciju BiH, koji je ujedno i najduži s najzahtjevnijim terenom u BiH.
Trenutno imamo sedam gradilišta na kojima se izvode radovi u ukupnoj dužini od 55 kilometara, a koji uključuju dionice: Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, te tunel Kvanj – Buna. Mi smo u velikom investicijskom ciklusu kada su u pitanju novi infrastrukturni ugovori. Sve je spremno za potpisivanje ugovora o izgradnji važne poddionice u prometnom povezivanju Mostara i cijele Hercegovine s autoputem na Koridoru Vc. To je svakako poddionica Mostar jug – tunel Kvanj u dužini od 9,2 km. Za ovu poddionicu ispunjeni su i svi dodatni zahtjevi lokalnog stanovništva i udruženja koje su tražili od EBRD-a, a vezano za dodatna ispitivanja i procjene utjecaja odabrane trase na životnu sredinu i stanovništvo, te je krajem listopada ove godine javno prezentirana dodatna dokumetacija. Kada krenu radovi na ovoj poddionici u Hercegovini će biti u izgradnji oko 30 kilometara autoceste, računajući i poddionicu Tunel Kvanj – Buna za čiju gradnju je već potpisan ugovor, te poddionicu Mostar sjever – Mostar jug za koju će se ugovor potpisati u drugom kvartalu sljedeće godine. Što se tiče sjevernog dijela koridora, naš strateški plan je da do kraja 2026. godine imamo završenu autocestu od Sarajeva odnosno Bradine do krajnje tačke na Savi. Na tom dijelu u izgradnji je 50 kilometara autoceste i za sada su svi rokovi usklađeni za kompletiranje i ovog prometnog pravca.

Na poddionici Počitelj – Zvirovići 4. rujna otvoren je most Hercegovina, jedan od najvećih i najkompleksnijih infrastrukturnih objekata na cijelom Koridoru Vc i jedan od najviših mostova u ovom dijelu Europe. Koliki je značaj ovog dijela autoceste?

Krajem ljeta 2024. godine u Hercegovini smo pustili u promet novih 11 kilometara autoceste – poddionicu Počitelj – Zvirovići koja uključuje i most Hercegovina. Otvaranjem ove poddionice autocesta kroz Hercegovinu ukupno je duga 28 kilometara. Naime, osim dionice od Počitelja do Bijače u dužini od 21 kilometar koja je u prometu, tu je i završena dionica Buna – Počitelj u dužini od 7,2 kilometra, koju ćemo sljedeće godine pustiti u promet. Svakako, najznačajniji i najgrandiozniji dio poddionice Počitelj – Zvirovići je most Hercegovina, dužine skoro kilometar. Ovo je najduži most na cijelom Koridoru Vc kroz našu zemlju. Uz to, s visinom od oko 100 metara predstavlja drugi najvisočiji most na autoputu na Koridoru Vc. Viši je samo most Babina Rijeka kod Zenice sa 120 metara visine od razine rijeke do kolovozne trake. Ne treba posebno naglašavati značaj izgradnje autoceste za turizam naše zemlje. Južni tok Koridora Vc će BiH znatno primaknuti jadranskoj obali i potenicijalnim posjetiteljima iz Europske unije.

Pripremne aktivnosti na realiziranju strateški važnih dionica Mostar sjever – Mostar jug i tunel Prenj dodatno su ubrzane. Očekuje li se realiziranje u okviru planiranih rokova?

Na južnom dijelu Koridora Vc ostalo je znatno više posla za uraditi. Usljedećem razdoblju najviše će se intenzivirati izgradnja autoceste krozHercegovinu, što je jedan od prioriteta, a sve u cilju uvezivanjas Hrvatskom i europskom mrežom puteva. Tenderi za najkompleksnijedionice kao što su Tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug u završnoj sufazi, a definirani rokovi za odabir izvođača i dodjelu ugovora su prvi idrugi kvartal sljedeće godine.Na dionici Mostar sjever – Mostar jug gradit će se dvije petlje autoceste Mostar sjever i Mostar jug, te trasa u dužini od 15 kilometara između ovedvije petlje i za izgradnju ceste s dvije trake koja povezuje ove petlje s postojećom magistralnom cestom M-17. Dionca bi trebala imati pettunela i deset vijadukta na svakom od dva kolnika.S druge strane tunel Prenj ključni je dio cijelog Koridora Vc, predstavljatehnički izazov i još važnije što će se njime skratiti vrijeme putovanja i poboljšati povezanost. Tunel Prenj koji će se graditi na dionici autoputa između Konjica i Mostara najduži je tunel na Koridoru Vc, deveti je najduži tunel u Europi i 30. najduži tunel u svijetu. Preciznije, njegova dužina će iznositi 10,9 kilometara.

JP Autoceste FBiH započele su mnogo važnih infrastrukturnih prometnih projekata s čijim realiziranjem nastavlja i u predstojećem razdoblju. Kakvi su planovi za 2025. godinu?

Nastavak investiranja u Koridor Vc naš je prioritet koji će osigurati moderne transportne veze koje povezuju zemlju s regijom i EU za dobrobit građana i ekonomije. Mobilizirali smo resurse i tehničke kapacitete za ubrzavanje radova. Globalno promatrano, imamo zatvorenu financijsku konstrukciju za sve dionice koje su u izgradnji i za one za koje uskoro planiramo otvoriti nova gradilišta. Dakle, pred nama je snažan investicijski ciklus u sljedećih nekoliko godina koji u potpunosti mijenja prometnu vizuru naše zemlje. Neminovno je naglasiti znatan rast cijene sirovina i cijene rada u odnosu na proteklih 20 godina, kada je počela izgradnja autoceste na Koridoru Vc. Svakako, tu su i vanjski čimbenici na koje Autoceste FBiH nemaju utjecaj kao što su naprimjer ratne aktivnosti, epidemije, kretanje cijena na svjetskoj razini ponude izvođača i slično. Dakle, rizik uvijek postoji, ali jako je važno da svojim poslovnim postupcima svedemo rizik na minimum. Savjesno i odgovorno poslovanje nas drži u sigurnoj zoni. Međutim, bez poslovno prihvatljivog rizika nema ni napretka. Nastavljamo s realiziranjem započetih projekata, a započet ćemo i nove koje sam već spomenuo. U 2025. godini završavamo i puštamo u promet blizu 26 novih kilometara. Konkretno, na sjeveru završavamo i puštamo u promet Putnikovo Brdo – Medakovo (8,5 km) i dio autoceste od Stare stanice do Golubinje (10 km), a na jugu Buna – Počitelj (7,2 km). Svakako treba spomenuti i najznačajniji objekt koji zavšavamo, a to je tunel Golubinja. Nalazi se između Zenice i Žepča i dug je 3,6 kilometara i trenutno je najduži cestovni tunel koji se gradi u BiH. On će znatno skratiti put od Sarajeva ka sjeveru BiH jer će biti izbjegnut obilazak brda, odnosno vožnja kanjonom rijeke Bosne. U godini koja je pred nama otvorit ćemo gradilište i za posljednju poddionicu na sjeveru, Ozimice – Poprikuše. Izgradnja autoceste nije samo zahtjevan građevinski pothvat, već je i značajan gospodarski zamah za našu zemlju. Koliko god nam se činilo da se autocesta na Koridoru Vc sporo gradi, ovaj projekt jedan je od rijetkih koji napreduje iz dana u dan.

Uz izgradnju autocesta Koridor Vc obuhvaća i izgradnju brzih cesta. Koji su planirani projekti kada je riječ o izgradnji mreže brzih cesta, ali i autocesta izvan Koridora Vc?

Značajan fokus infrastrukturnih aktivnosti na Koridoru Vc je i izgradnja dionica brzih cesta, ali i autocesta izvan koridora.
U različitim fazama pripreme za početak gradnje su četiri ključne brze ceste: Bihać – Cazin -Velika Kladuša – granica RH, Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH, Prača – Goražde i Lašva – Travnik – Jajce. Također, prioritetni cestovni projekti su i Jadransko – jonska autocesta u dijelu Federacije BiH i autocesta Orašje – Tuzla, koji su izvan Koridora Vc. Trenutno su u fazi izgradnje dvije brze ceste Prača – Goražde (Tunel Hranjen) i Lot 5, Lašva -Nević Polje na brzoj cesti Lašva – Travnik – Jajce. Na ovoj potonjoj radovi su ušli u završnu fazu i ukoliko to vremenske prilike budu dozvoljavale utoliko će radovi biti završeni do kraja godine, a sve će to uveliko olakšati putovanje kroz Srednju Bosnu. Poseban izazov je i održivo financiranje svih pripremnih aktivnosti i izgradnje brzih cesta jer se financiraju iz Proračuna Federacije BiH kroz odluke o kapitalnim transferima. Projektiranje pojedinih dionica financira se i iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH.

Poseban fokus u 2024. godini stavljen je na elektroničku naplatu cestarine, povećanje sigurnosti prometa i smanjenje gužve na autocestama?

Tako je, nastavili smo s dobrom praksom unapređenja kvalitete usluga na zadovoljstvo krajnjih korisnika u regiji. Nakon što su naši korisnici pozitivno reagirali na mogućnosti elektroničke naplate cestarine koja se ogleda u jedinstvenom TAG uređaju za autocestu u cijeloj Bosni i Hercegovini, ovog ljeta smo uradili korak više. Tako vozači iz Federacije BiH i Hrvatske mogu s postojećim uređajima za elektroničku naplatu autocestarina plaćati usluge s obje strane granice. To znači da naši korisnici ACC TAG uređaja mogu beskontaktno plaćati cestarinu i u Hrvatskoj, ali svoje uređaje prije toga trebaju registrirati na nekom od
naplatnih mjesta u susjednoj državi. Ovaj sporazum za sada ne vrijedi za autoceste Bina – Istra odnosno Zagreb – Macelj. Također, u pripremi je ovaj projekt i s Putevima Srbije.

Jedna od ključnih odrednica u prometnom sustavu je sigurnost. Što se radi kada je u pitanju poboljšanje cestovne sigurnosti?

JP Autoceste FBiH polažu posebnu pažnju na sigurnost prometa. Svakegodine detaljno analiziramo prometne nezgode, njihove uzroke i posljedice te predlažemo aktivnosti koje će poboljšati stanje sigurnosti. Aktivnosti koje se provode ogledaju se kroz poboljšanje pasivne zaštite na postojećim dionicama (sigurnosne ograde, ublaživači udara i sl.), poboljšanje horizontalne i vertikalne signalizacije, aktivnim učešćem u projektima novih dionica s aspekta sigurnosti prometa, davanje inicijativa i prijedloga za poboljšanje Zakona o sigurnosti prometa na cestama u BiH i Zakona o cestama FBiH. Iako smo upravitelj infrastrukture nastojimo utjecati i na educiranost naših korisnika kroz informativne kampanje putem kojih obrađujemo različite aspekte ponašanja na autocesti. Promatrajući obujam prometa, broj prometnih nezgoda, kao i posljedice koje su proizašle iz istih, te poredeći ih s podacima o prometnim nezgodama na cestama nižeg ranga, možemo reći da je autocesta s aspekta sigurnosti prometa najsigurnija javna cesta u Bosni i Hercegovini. Kao zaključak, možemo kazati da će se ulaganjem u izgradnju novih dionica autoceste i brzih cesta sigurno poboljšati i sigurnost prometa u cijeloj državi, jer će se vozači na tim dionicama prebaciti s cesta nižeg ranga na autoceste i brze ceste gdje je sigurnost prometa na višoj razini.

Naplata cestarine i promet vozila na autocesti i dalje bilježe značajne rezultate. Kakvi su podaci o prometu vozila na autocesti i ostvarenoj dobiti u odnosu na prošlogodišnje razdoblje?

Kada se prvih devet mjeseci ove godine usporedi s istim prošlogodišnjim razdobljem, brojke govore da je ova godina bila mnogo bolja. Naime, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježili smo porast broja vozila koja su prometovala autocestama u FBiH, baš kao i porast ostvarene dobiti. Prihod od cestarine je veći za 10,67 posto nego lani, a naplaćeno je više od 48 milijuna KM cestarine s PDV-om. Ono što je važno kazati je da neće doći do povećanja cijene korištenja autocesta, a sve u cilju doprinosa dodatnom razvoju gospodarstva u BiH. JP Autoceste FBiH se može pohvaliti time da je vjerojatno i jedini upravitelj autocesta koji nije povećavao cijenu korištenja autoceste, nego je u proteklom razdoblju dodatno snizio cijenu za korisnike četvrte kategorije vozila. Najbolja potvrda svih ovih odluka JP Autoceste FBiH je kontinuiran rast naplate cestarine.

JP Autoceste FBiH veliki je tim koji se u svom radu susreće s brojnim poslovnim izazovima. Biti na čelu jednog takvog kolektiva podrazumijeva društveno odgovorno poslovanje. Što je ključno da posjeduje jedno poduzeće kako bi se prevazišli najzahtijevniji zadaci?

JP Autoceste FBiH je dokaz da se i u BiH može uspješno raditi čak i u kompleksnom poslovnom i političkom okruženju. Ovo poduzeće posluje u skladu sa zakonskom regulativom i etičkim normama te načelima, odgovorno se odnosi prema zajednici i društvu sa stanovišta kvaliteta usluge te očuvanja zdravlja i sigurnosti, kao i zaštite okoliša u skladu s ciljevima održivog razvoja. Primjenjujemo i najviše europske standarde u poslovanju, imamo kvalitetan i stručan kadar koji je garant uspješnog rada i poslovanja ovog poduzeća koje je odgovorno i transparentno u službi građana i velikog međunarodnog projekta kakav je Koridor Vc. Uspješnost našeg poslovanja ogleda se i u društveno odgovornom djelovanju i ponašanju. Kroz sporazume o prijeteljskom okruženju ulažemo u lokalnu zajednicu. Svjesni smo da izgradnja autoceste utječe i na život lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor Vc, pronalazimo način da uspostavimo kvalitetnu suradnju s lokalnim zajednicama. Sudjelujemo u izgradnji i rekonstruiranju regionalnih i lokalnih cesta, ali i drugih infrastrukturnih projekata u lokalnim zajednicama. U okviru svog poslovanja nismo zaboravili ni naše buduće stručnjake. Svake godine stipendiramo najbolje studente posebice u području građevine, prometa, elektrotehnike i ostalih stručnih fakulteta bliskih djelatnosti poduzeća. Iza nas je godina brojnih izazova na koje smo nailazili, ali s kojima smo se uhvatili u koštac i koje smo, uz istinske napore i posvećenost, svi zajedno uspješno savladali i realizirali. Stoga, želim zahvaliti svima koji su i ove godine dali svoj puni doprinos i angažman te u potpunosti shvatili što donosi realiziranje Koridora Vc – najvećeg i najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u Bosni i Hercegovini. Hvala Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija na snažnoj potpori koju nam pružaju za projekte koji su
važni za kvalitetniji život svih građana u BiH, ali i boljitak čitave zemlje. S istom odlučnošću nastavljamo s gradnjom novih kilometara i u godini koja je pred nama, kako bi uz sav kapacitet i snagu u potpunosti završil izgradnju Koridora Vc do 2030. godine, poručio je Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH.

Press JP Autoceste FBiH