Mještani traže obustavu miniranja na Kamenolomu Greben, iz Hidrogradnje tvrde da je to nemoguće

Nakon što su mještani naselja Barev Do, Šimići i Pope obustavom rada na Kamenolomu Greben još jednom ukazali na problem štetnih posljedica miniranja koje se izvodi na ovom kamenolomu, u Općini Kakanj održan je sastanak kojem su uz općinskog načelnika i njegove saradnike pristustvovali predstavnici mještana i Hidrogranje, koja je u stečaju, te predstavnici PS Kakanj. Mještani zahtijevaju obustavu miniranja, iz Hirogradnje tvrde da je to nemoguće i da se svi radovi na kamenolomu izvode u skladu sa zakonima i propisima koji uređuju ovu oblast. Do dogovora nije došlo, a zakazan je i novi sastanak kojem bi trebali prisustvovati predstavnici nadležnog kantonalnog i federalnog ministarstva, te predstavnici nadležnih inpekcija.

Obustava miniranja kako bi se spriječilo dalje ugrožavanje stambenih objekata i sigurnosti mještana koji žive u neposrednoj blizini Kamenoloma Greben, zahtjev je mještana ovog područja.

-Danas smo imali jedan vrlo neugodan sastanak. Ne nailazimo ni na kakvo razumijevanje od strane predstavnika Hidrogradnje, od strane stečajnog upravnika. Ustvari oni su uporni u tome da moraju minirat, uporni su u tome da oni imaju sve dozvole. I mi ne ulazimo u to da oni nemaju dozvole. Uporno njima prezentujemo slike puknuća na objektima. Njihovi odgovori su da su naši objekti nelegalno napravljeni, da su napravljeni u eksploatacionoj zoni. Evo ja sam današnje svoje izlaganje počeo da konkretno moja kuća nije u ekspolatacionoj zoni, moja kuća ima građevinsku dozvolu. Ja poslije svakog miniranja vidim pukotine na kući, kazao je u izjavi za NTV IC Azem Husika, mještanin naselja Barev Do.

Iz Hidrogranje, koja je stečaju, a koja na Kamenolomu Greben vrši ekspoataciju za potrebe TC Kakanj, pojašnjavaju da se radovi na kamenolomu izvode isključivo u skladu sa zakonima i propisima iz ove obalsti. Na pitanje da li će Hidrogradnja odgovoriti zahtjevima mještana odgovor je:

-Ne može. Hidrogradnja će odgovoriti sve ono što je zakonito i koliko može ne ugrožavajući svoje poslovanje koliko može i ispod toga ići. Sa rudarskim projektom, sa odobrenjima ministarstava, sa odobrenjima inspekcije, sve procedure provedemo da ne bismo i nismo imali ni jedne prijavljene štete dosad od miniranja, ni jedne od 2016. godine od kad sam ja tu. Dakle, prilagođavam miniranje, puno me više košta, prilagođavamo ga kako bi potresi bili manji. I pozivam sve, nek se organizuju mjesne zajednice, da komisijski registruju svako miniranje. Ako prekršimo bilo šta, ja ću istog momenta, neka mi izvještaj dostave, obustaviti poslovanje na tom području, istakao je za NTV IC Zijad Fazlagić, stečajni upravnik Hidrogradnje d.d. Sarajevo.

Borba ovih mještana traje već godinama, podsjećju da u periodu od 2006. do 2019. godine na kamenolomu nije bilo miniranja, te u tom periodu nije dolazilo ni do oštećenja objekata. Međutim, od 2019. godine ponovo se pritupilo miniranju i štetne posljedice, kao tvrde mještani, vidljive su nakon svakog miniranja. Mještani kažu da su iscrpili sve civilizovane metode i načine da se ovaj problem riješi. Od svojih zahtjeva neće odustati.

-Od 2006. do 2019. godine nismo imali problema jer je od 2006. godine doneseno rješenje da Hidrogradnja uvede u upotrebu hidraulični bager. I oni su otkop vršili hidrauličnim bagerom i u tom periodu do 2019. godine nismo imali nikakve pritužbe. Međutim od 2019. godine tokom korone oni su obnovili dozvole, mještane niko nije uključio u to. I dobili su dozvole i otpočeli su miniranje. Mi smo to već nekoliko puta blokirali. Iskoristili smo do sad sve civilizovane načine. Održala se i vanredna sjednica Općinskog vijeća, pisali smo federalnoj inspekciji, kantonalnoj inspekciji. Zastupničko pitanje je nedavno postavljeno, viječnićko pitanje također. Mislim da smo iscrpili sve metode civilizoavane da se riješi ovaj problem, dodao je Husika.

-Stavovi mještana od kojih nećemo odustati, jer mi tu egzistiramo, mi tu živimo, tu su naša pokoljenja. Mislimo tu živjeti, imamo svoju imovinu. Ne želimo nikom štetu, ali neće ni nama niko činiti štetu. Tražit ćemo i od tog nećemo odustati da se prekine bezuslovno, nema nikakvog kompromisa oko miniranja. Znači to se prekida. Od 2006. godine kad su već radili sa otkopnom metodom bagera, niko nije imao problema ni sa prašinom, ni sa bilo čim. Tako da jednostavno rješenje, radite kao do tad i to je to, naglasio je za NTV IC Elmedin Karić, predsjednik MZ Pope.

Sa druge strane iz Hidrogradnje odgovoraju da je u ranijem periodu na kamenolomu, zbog karakteristika tla, bilo moguće raditi bez miniranja, u ovom trenutku, tvrde, to je nemoguće.  

-Moguće je i sljedeće da je postojao neki sloj koji se mogao eksploatisati bez miniranja. U ovom momentu smo došli do sloja gdje se mora to uradit, dodao je za NTV IC stečajni upravnik Fazlagić.

Kako bi se pokušalo naći rješenje zakazan je i novi sastanak kojem bi trebali prisustvovati predstavnici nadležnog kantonalnog i federalnog ministarstva, te predstavnici nadležnih inpekcija.

-Nakon dva sata razgovora, ono što je zaključak jeste da ćemo insistirati da se miniranje u narednom periodu ne održava, da ga ne bude. Da napravimo sastanak sa resornim ministarstvom privrede ZDK. Na taj sastanak pozvat ćemo i predstavnike iz nadležnih kantonalnih inspekcija. Isto tako i predstavnike federalnih ministarstava koji su izdali okolinsku dozvolu. Moram kazati da rješenja za eksploataciju izdaje ministarstvo privrede ZDK. Na tom sastanku koji će očekujem biti u narednim danima, insistirat ćemo da to bude što prije. Otvorit ćemo ponovo temu da nam se obrazlože i rudarski projekti. Da nam se revidirana verzija obrazloži i kaže šta je i kako je tretirano, kako je to planirano da se radi i da vidimo naravno sve ono što možemo učiniti da ne budemo kamen spoticanja ni privrednom razvoju ni ovoj kompaniji, a isto tako da zaštitimo imovinu i živote naših sugrađana, zaključio je na kraju za NTV IC Mirnes Bajtarević, načelnik Općine Kakanj.

Sa jedne strane mještani koji tvrde da snose štetne posljedice rada kamenolmoma, sa druge strane privredni subjekt, u ovom slučaju u stečaju, koji tvrdi da sve aktivnosti provodi u skladu sa ishodovanim dozvolama za koje su nadležni viši nivoi vlasti.

Vječito pitanje naše lokalne zajednice – kako pomiriti privrdne aktivnosti, koje su nam itekako potrebne i potrebu za zdravom i sigurnom životnom sredinom, na koju itekako imamo pravo.