Nepovoljne vremenske prilike i ove godine ostavile su trag na pčelarsku sezonu

Nepovoljne vremenske prilike i ove godine ostavile su trag na pčelarsku sezonu i očekivane količine meda. Tokom dugih kišnih perioda, pčelari su morali dodatno hraniti pčele kako bi sačuvali pčelinje zajednice. Ipak, uprkos svim izazovima, oni koji su uložili mnogo truda i rada uspjeli su ostvariti prinose u skladu s očekivanjima.

Iz godine u godinu, pčelari se suočavaju sa sve većim izazovima u proizvodnji meda. To se posebno odnosi na klimatske uslove koji su u velikoj mjeri uzročnici loše pčelarse sezone. Ovogodišnja pčelarska sezona počela je dobro, međutim, kišni periodi tokom proljetnih mjeseci su otežavali pčelarenje.

-Što se tiče pčelarske sezone koja je počela izuzetno dobro, pa je onda bio jedan vremenski period, gdje nas je mnogo zabrinulo, sve pčelare, bio je jedan kišovit period, bespašni period u kome smo svi imali problema, morali smo da pazimo, da hranimo pčele. Ugrijalo je, počelo je da medi i ko je ove godine znao i ko je dobro radio, bilo je rezultata, ja lično sam prezadovoljan sa ovom godinom, kazao je za NTV IC pčelar, Edhem Hadžić.

Naš sagovornik ističe da su njegove kolege pčelari ostvarili različite rezultate u ovogodišnjoj pčelarskoj sezoni, pojedini su imali očekivane količine prinosa, dok drugi nisu.

-Ima ljudi i koji su zadovoljni i koji nisu zadovoljni, ko nije išao na pašu sa pčelama, ko nije koristio dvije paše, barem dvije paše, relativno je slabo prošao i naravno ko nije znao. Pčelarstvo je došlo u jedno stanje takvo gdje znanje i trud, kapa svemu. Ukoliko se ne radi, ne prati se znanstveni rad u pčelarstvu, napredak, teško, znači mora se pratiti razvoj pčelarstva, tehnologije, lijekova, a o genetici da ne govorim, genetika je nešto posebno što mnogi ne razumiju, poručio je Hadžić.

Tokom augusta i septembra, pčelari vrše pripreme za zazimljavanje pčelinjih zajednica, što je jedna od najvažnijih aktivnosti u pčelarstvu, kako bi spremno dočekali proljeće i novu pčelarsku godinu.