Štete na poljoprivrednim parcelama koje su prouzrokovale divlje svinje zabilježene i u Koprivnici

Šteta koju su divlje svinje i ove godine prouzrokovale na poljoprivrednim gazdinstvima nije zaobišla ni naseljeno mjesto Koprivnica. Na imanju Eniza Karića, ova divljač štetu je prouzrokovala na parceli zasijanoj kukuruzima. Iako je kvalitet kukuruza na visokom nivou, proizvedenu količinu umanjila je upravo pričinjena šteta.

Eniz Karić iz naseljenog mjesta Koprivnica svoje penzionerske dane provodi baveći se poljoprivredom. Iako ističe obrađuje više zemlje nego što mu je potrebno, zdravlje ga dobro služi a i šteta je kaže, ne iskoristiti blagodati koje nam je priroda dala. Uzgaja sve vrste voća i povrća a godinama unazad proizvodi i kukuruz. Međutim, zbog štete koju i njemu ali ostalim mještanima u Koprivnici divlje svinje godinama nanose, sve je manje onih koji se odlučuju na obrađivanje većih površina.

-Dođoše krmad, napraviše belaj. Svake godine su ona dolazila ali ove godine su se namnožila, to nije normalno. Tri su jata upala ovdje u moju parcelu. Kod mene su napravili haos, ne mogu brojati koliko, požnjeo sam to. I ova parcela sa kukuruzima mi je zaštićena, njih svaku noć čuvam, ne spavam. Dolaze kasno u noć, naglasio je Eniz Karić.

Parcele koje obrađuje i na kojima uzgaja u ovom slučaju kukuruz koji je uprkos sušnom periodu jako dobrog kvaliteta, ograđene su električnim ogradama. Međutim, to je za divlje svinje prepreka koju lahko otklanjaju kada je riječ o potrazi za hranom.

-To je za njih ništa, sitnica. Kada sam vidio kolika je svinja prije dvije noći dolazila, ja sam se prepao. Tu istu noć kada je došlo krdo, to je haos napravilo. Ono ovo može preskočiti koliko je dugo i veliko. Sve je i gore napravljen haos. Veliku štetu napravi kada se njih 20,30 uvali na parcelu. Imaju ljudi slike, dolaze tamo od Bičera jer valjda tamo imaju leglo i a kod nas imaju i dođu i ti to ne možeš zaštiti, istakao je Karić.

U sušnim godinama kakve su u posljednje vrijeme zabilježene na našem području ili kada su prirodna staništa oskudna, poljoprivredni usijevi postaju primarni izvori hrane ovim divljim životinjama. Zaštiti parcele moguće je jedino uz pomoć fizičkih prepreka ili mirisnih odnosno zvučnih repelenata jer šteta je, naglašava Eniz da mu sav uloženi trud i rad bude uništen samo jednim upadom divljih svinja, a upadi su skoro pa svake noći.