Poljoprivredni proizvođači na području općine Kakanj pripremaju se za novu, proljetnu sjetvu

Poljoprivredni proizvođači na području općine Kakanj pripremaju se za novu, proljetnu sjetvu. Navode da predstoji neizvjestan period u pogledu cijena sadnog materijala i troškova proizvodnje. To će se u konačnici, ističu poljoprivrednici, odraziti i na količinu i cijene finalnog proizvoda. Prema riječima Midhata Neimarlije, dugogodišnjeg poljoprivrednog proizvođača, poljoprivrednici se trenutno suočavaju sa povećanjem cijena sjemenskog i sadnog materijala i repromaterijala. Prednost je naglašava, što pojedini poljoprivrednici sami proizvode rasade za sjetvu.

-Što se tiče sadnog materijala ja rasade proizvodim lično jer ovo sjeme koje ja koristim nema se kupiti. Ovo je starinsko sjeme, volovsko srce i sam proizvodim. Što se tiče ostalog  repromaterijala, zemlje i čašica ja kupujem godinu prije, a što se tiče ovog ostalog dijela, rad ne računam. Da kupujem rasade za dva plastenika bilo bi prespipanje, iz šupljeg u prazno. Pogotovo ovaj paradajz ne daje tu količinu kao ostali. Da još kupujem rasad to bi bilo na štetu moju, istakao je Midhat Neimarlija, poljoprivredni proizvođač.

Obzirom da se Midhat bavi i voćarstvom kao i vanjskom proizvodnjom za svoje potrebe, ističe i da cu cijene, kako sjemena tako i repromaterijala enormno velike. Upravo zbog svega navedenog, neizvjesno je kolika će cijena konačanih proizvoda biti i koji će nivo poljoprivredna proizvodnja ove godine dostići.

-Jedno drugo povlači, ako poskupljuje sadni materijal, zemlja i sve ono što ide uz sjetvu, normalno da će i rasadi biti skuplji kada se budu prodavali a s tim sigurno i cijena paradjza, tako da ove godine ni sam ne znam kako će to biti, ističe Neimarlija.

Kaknjski kraj bogat je i plodan, veliki broj poljoprivrednog zemljišta je obradiv ali nažalost, nedovoljno iskorišten. Jedan od način prevazilaženja povećanja cijena voća i povrća jeste domaća proizvodnja odnosno da ljudi obrađuju zemlju i samostalno proizvode hranu koja je, kako ističe Neimarlija, kvalitetnija i zasigurno bolja od uvozne.

-Nek ima 500 metara kvadratnih nek zasije luka, bijelog, crvenog, krompira, za kućne potrebe, ne za prodavati. Međutim, od 500 metara kvadratnih neće mu trebati toliko za kućne potrebe, imat će nešto i prodati. Tako ćemo pomoći i našem stanovništvu koje nije u mogućnosti da rade, da siju, da se vrate, da posiju ne dunum nego bar 500 metara kvadratnih, tako da bih ja preporučio svima, iako su cijene sve otišle i da uvoz snizuje naše cijene. Ti naši potrošači treba da znaju odakle je došlo, čime je tretirano, kad je ubrano, koliko je bilo u hladnjači. Kada se sve to sračuna opet naš narod kaže nema računa sijati, jeftinije je kupiti, naglašava Neimarlija.

Iako kupovni proizvodi jesu praktičniji i brže dostupni, domaća odnosno vlastita proizvodnja nudi niz prednosti, uključujući veću kontrolu nad kvalitetom, ekološku osviještenost i veću uštedu.