O temi mentalnog zdravlja u posljednje vrijeme sve češće se govori. Posljednjih nekoliko godina svjedočimo pojavi novih bolesti i poremećaja, a sve više ljudi ističe da im je posebno narušeno mentalno zdravlje. O tome kako prepoznati unutarnje alarme koji nam šalju signale da je vrijeme za traženje pomoći, te kako sačuvati mentalno zdravlje – razgovarali smo sa psihologom Esminom Brodlijom.
U zadnje vrijeme, mentalno zdravlje je postalo glavna tema kako medija, tako i različitih događaja i konferencija, kako bi se širu populaciju potaknulo na brigu o istom. Mentalno zdravlje podrazumijeva stanje u kojem osoba može odgovoriti na svakodnevne životne stresove, da doprinosi zajednici, zadovoljava vlastite potrebe i da ima kvalitetan život. Stručnjaci poručuju da je posljednjih nekoliko godina došlo do pojave novih bolesti i poremećaja, te da sve više ljudi ističe da im je posebno narušeno mentalno zdravlje.
– Narušeno mentalno zdravlje zapravo utiče na sve apekte našeg odnosa prema samom sebi, prema ljudima oko nas, prema našem fizičkom zdravlju, socijalnom funkcioniranju, prema našim svakodnevnim obavezama, da li učenicima prema školi, da li kao odraslim prema poslovnim obavezama ili prema životnim ulogama koje imamo, izjavio je za NTV IC Kakanj Esmin Brodlija psiholog u JU “Dom zdravlja sa stacionarom” Kakanj.
Od pojave poremećaja mentalnog zdravlja niko nije zaštićen, jer različiti biološki, socijalni i psihološki faktori utiču na razvijanje određenih problema. Ono što je veoma značajno kada je u pitanju cjelokupno zdravlje čovjeka jeste osluškivanje svog tijela i organizma, te nezanemarivanje signala koje nam upućuje. Često se postavlja pitanje kada je vrijeme da potražimo stručnu pomoć.
– Alarm koji bi nam mogao biti da potražimo pomoć jeste kada osjetimo da je naš kvalitet života narušen određenim simptomima ili pojavama koje dolaze zbog našeg neadekvatnog ili nedjelotvornog suočavanja sa stresom. To mogu biti negativne misli i različite anksiozne smetnje kao što je pritisak u prsima, bez nekog jasnog organskog uzroka, preznojavanje, strahovi, stalna zabrinutost, osjećaj tjeskobe bez posebnog razloga, promjenljivo raspoloženje, pretjerano korištenje alkohola, cigareta, bilo kakvih sredstava ovisnosti, istakao je Brodlija.
Sve su ovo razlozi zbog kojih bi osoba trebala da porazgovara sa nekim, smatraju psiholozi, za početak bi to mogao biti samo porodični ljekar ili prijatelj, međutim ukoliko uočimo da to narušava naše svakodnevno funkcioniranje potrebno je potražiti stručnu pomoć. Sačuvati mentalno zdravlje možemo kroz svoj odnos prema sebi, što bi moglo podrazumijevati bavljenje različitim aktivnostima koje imaju za cilj emocionalnu regulaciju, lično uzdizanje i zadovoljavanje potreba.
– Prvi savjet bi bio da se okrenemo sebi, da budemo svjesni da se mi rađamo kao individue, i da imamo odgovornost da brinemo o sebi a onda da brinemo o drugim ljudima. Nije sebično brinuti osebi, paziti na sebe. Kako bi pazili na sebe potrebno je da se bavimo stvarima koje će nas opuštati i relaksirati, vrlo je važno da razumijemo da trebamo imati neko vrijeme, dio dana u kojem ćemo se posvetiti sebi, rekao je Brodlija.
U našem društvu još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o značaju mentalnog zdravlja ali su primjetni pozitivni pomaci i sve veći broj ljudi traži pomoć. U društvu u kojem živimo još uvijek postoji tendencija da ljudi ne ukazuju drugima da možda trebaju potražiti pomoć, a to bi se trebalo promijeniti na kulturološkom nivou, smatraju psiholozi.
