Roditelju ukazuju na izazove sa kojima se učenici i roditelji suočavaju u inkluzivnoj nastavi

Inkluzija i proces obrazovanja za djecu sa poteškoćama u razvoju i djecu sa autizmom poseban je izazov za samu djecu, roditelje ali i nastavno osoblje. Upravo zato roditelji djece koja imaju određene poteškoće nastoje ukazati na ono što oni smatraju manjkavostima obrazovnog sisitema, a kako bi rješavanjem tih nedostataka njihova djeca imala, za njih prihvatljive uslove za odvijanje nastavnog procesa.

Amra Delić je majka sina sa autizomom. Upravo zbog svog sina osnovala je i udruženje koje za cilj ima pomoći roditeljima i djeci s poteškoćama u razvoju. Kaže da je silom prilika upoznata sa svim manjkavostima obrazovnog sistema u dijelu koji se odnosi na inkluzivnu nastavu.

-Školska djeca koja pohađaju školu po inkluzivnom programu nemaju adekvatnu pomoć od ministarstva, trenutno. Ministarstvo nam je nametnulo takav program da moraju da borave zajedno sa, ako mogu tako reći, zdravom djecom,da budu skupa, međutim taj njihov zakon što su nam donijeli nije nam ništa dobro donio, pogotovo nama roditeljima a i roditeljima druge djece jer jednostavno mi  trenutno nemamo dovoljno asistenata u školi, nemamo dovoljno stručnog kadra, nemamo osoblja koje će brinuti o toj djeci, Amra Delić, majka djeteta sa autizmom.

Delić navodi i to da je velik teret stavljen na roditelje i na nastavnike koji obavljaju više uloga u toku nastave.

-Meni je stvarno žao učiteljica koje su toliko primorane da budu i asistent i učitelj još dodatno na 20 djece, znači u razredu je 20 djece plus jedno do dvoje djece s poteškoćama u razvoju. Znači učiteljicama je nametnuta ta situacija da moraju biti asistenti i učitelji a ja se svakodnevno susrećem i sa učiteljicama koje kažu: Mi nismo edukovani za asistenta i da pomognemo djeci sa poteškoćama u razvoju, poručila je Delić.

S druge strane, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola općine Kakanj kaže da se u šest osnovnih škola koliko ih je na području općine, inkluzivna nastava izvodi nesmetano i okviru predviđenih normi.

-Što se tiče autizma u našim osnovnim školama imamo jednog učenika sa autizmom u OŠ “15april“ i pet učenika u OŠ “Hamdija Kreševljaković“. Svi ti učenici pohađaju redovnu nastavu osim jednog učenika u OŠ “Hamdija Kreševljaković“ koji pohađa nastavu u specijalnom odjeljenju. Prema riječima kolega direktora ti učenici se uspješno nose sa obavezama koje su pred njima što se tiče nastave i nastavng obrazovnog gradiva iz ove naše oblasti tako da što se tiče inkluzivnog nastavnog obrazovanja tj.uključivanje djece u sve redovne tokove, procese, to se odvija po ustaljenom nekom našem rasporedu, Fikret Kurtović, predsjednik Aktiva osnovnih škola općine Kakanj.

Kurtović naglašava i to da kada je riječ o djeci sa poteškoćama u razvoju, da je njih više u odnosu na djecu sa autizmom i da kompletno školsko odnosno nastavno osoblje sa tom djecom radi po prilagođenom planu i programu.

-Sa njima se radi po prilagođenom nastavnom planu i programu, nastavnici se prilagođavaju njihovim psihofizičkim sposobnostima tako da ti učenici ne smiju biti na bilo koji način ignorisani u nastavi, u razredu i njima se mora posvetiti posebna pažnja, istakao je Kurtović.

Predsjednik Aktiva osnovnih škola ističe da škole i nastavno osoblje sarađuju sa svim relevantnim i nadležnim institucijama koje mogu doprinijeti poboljšanju kvaliteta nastavnog procesa i inkluzivne nastave.

– Redovno sarađujemo sa domovima zdravlja, tražimo od njih mišljenja tj. mišljenja tih komisija da li trebamo poduzimati nešto više ili ne. Redovono obavještavamo nadležno ministarstvo obrazovanja i Pedagoški zavod, imamo korektnu saradnju sa ministarstvom obrazovanja i pedagoškim zavodom, imamo dovoljno razumjevanja sa njihove strane i kada se tiče angažovanja asistenata za rad sa takvim učenicima. Imamo škole koje imaju dva i tri asistenta za rad s takvom djecom, evo konkretno naša škola ima trenutno jednog asistenta, iskazali smo neki dan potrebu  i zahtjev ministarstvu, traženje saglasnosti za raspisivanje konkursa za još jednog dodatnog asistenta, naglasio je Kurtović.

Saradnja sa drugim nadležnim institucijma i ustanovama je ključna za redovan i kvalitetan ingluzivni program obrazovanja. Kurtović napominje da nadležne komisije koje djeluju u okviru zdravstvenih ustanova sugerišu odnosno nalažu da li neko dijete treba posebnog asistenta ili jedan asistent može biti raspoređen na rad sa više djece, sve ovisno o potrebi i stanju djeteta. Amrina briga kao roditelja djeteta sa autizmom, smatra ona – je opravdana i ni malo pretjerana, jer brinuti se o djetetu sa autizmom ili sa poteškoćama u razvoju izazov je sam po sebi, pa je onda traženje boljih uslova koji će polučiti određene reultate u inkluzivnoj nastavi potrebno. A to su i nadanja ove majke, da roditelji, nastavno osoblje i nadležne institucije razgovaraju i dođu do modela koji će biti najbolji za sve uključene strane a posebno za djecu.