U Općini Kakanj upriličena radionica u sklopu projekta „Procjena otpornosti agro – prehrambenih sistema u FBiH”

U Općini Kakanj je upriličena radionica za poljoprivredne proizvođače u sklopu projekta „Procjena otpornosti agro – prehrambenih sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine”, kojeg realizuje FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija. Radionica je održana u saradnji Općine Kakanj i Centra za energiju i energijsku efikasnost i okolinu Sarajevo.

Radionica u sklopu projekta „Procjena otpornosti agro – prehrambenih sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine“ održana je s ciljem prikupljanja mišljenja i iskustava o otpornosti agro – prehrambenih sistema, analize stanja poljoprivrede, pristupa tržištu, klimatskih izazova i održivosti, te prezentacije o održivoj poljoprivredi i primjeni agro – solarnih sistema.

-Mi smo u sklopu projekta „Procjena otpornosti agro – prehrambenih sistema u Federciji Bosne i Hercegovine dobili zadatak dva pilot područja, Kakanj i Maglaj, da sa glavnim akterima prikupimo podatke direktno sa terena i da kasnije te podatke izanaliziramo i da predstavimo kroz tu procjenu na ovim radionicama. Ako govorimo o klimatskim uticajima, tačno smo kroz ankete dobili informacije koje su to situacije poplave i suše, koje djeluju na sam sektor poljoprivede, zatim finansijskog dijela, da li imaju određene subvencije kroz svoju lokalnu samoupravu, izjavila je za NTV IC Emina Mravović iz Centra za energiju, energijsku efikasnost i okolinu Sarajevo.

Tokom radionice, poljoprivredni proizvođači imali su priliku iznijeti svoje mišljenje o samom projektu, ali i o mogućnostima primjene agro – solarnih sistema u poljoprivrednoj proizvodnji na području općine Kakanj. Pojedini kakanjski poljoprivrednici su izrazili bojazan da će eventualna primjena solarnih sistema na zemljištima ugroziti poljoprivrednu proizvodnju.

-Istina da u Kaknju ima 30 posto navodno obradive površine, što je sigurno broj i manji, međutim, imamo toliko napuštenih deponija, površina koje nisu obradive, zašto tu ne bi stavljali solarne elektrane, a ne na ovo jadno malo poljoprivredno zemljišta koje nam je ostalo u emanet, koje treba da čuvamo, koje trabamo da zaštitimo, trebamo sad da prepustimo da neko stavlja neke solarne panele, navodno visine 2 metra. To sve što oni planiraju ako misle da postave na poljoprivredna polja, to će samo još dodatno više ugrozit našu proizvodnju, opteretiće naša polja, i onako nam je siromašna poljoprivreda, bez obzira koliko se izdvaja sredstava u nju, ja mislim da se malo izdvaja, da se može još više i još bolje uložit u poljoprivedu, istakao je za NTV IC Nermin Marušić, poljoprivredni proizvođač.

S druge strane u nadležnoj općinskoj službi smatraju da bi se uvođenjem agro- solarnih sistema u poljoprivredi, ostvarili brojni benefiti.

-Gdje se u narednom periodu planira kroz ovaj projekat FAO,  iznaći mogućnost finansiranja ili sufinansiranja ovih agro – solara, koji bi pomogli u poljoprivredi, kako smanjili troškove, tako i povećali proizvodnju, prije svega, moglo bi se primjenjivati na štalskim objektima, na plastenicima, zatim u voćnjacima i ostalom poljoprivrednom zemljištu, gdje bi se zemljište dvostruko koristilo, iznad zemljišta bi se postavili agro – solari za proizvodnju električne energije a u donjem dijelu površinskom sloju zemljišta bi se proizvodila hrana, naglasio je za NTV IC Fadil Merdić iz službe za lokalni, ekonomski razvoj Općine Kakanj.

Učesnici su imali priliku razmijeniti iskustva, ali i dati doprinos procjeni stanja otpornosti lokalne poljoprivredne proizvodnje, s posebnim naglaskom na izazove poput suša, poplava i tržišnih poremećaja. Radionica je realizovana u saradnji s Općinom Kakanj i Centrom za energiju, energijsku efikasnost i okolinu iz Sarajeva.