Ubrzo slijedi početak predizborne kampanje za Lokalne izbore u BiH. Lokalne zajednice u našoj zemlji dobiti će nove načelnike odnosno gradonačelnike kao i nove sazive općinskih odnosno gradskih vijeća. Građani su ti koji donose odluku o tome kome će dati svoje povjerenje. Poseban akcenat se stavlja na mlade koji mogu i trebaju učestvovati u izbornom procesu i biti dio odlučivanja.
Sve je više porodica koje odlaze iz BiH. Mladi prednjače u napuštanju domovine. Oni više ne odlaze samo zbog boljih ekonomskih uslova, standarda, socijalne i zdravstvene zaštite – mladi žele da žive u pravednijim sistemima i prosperitetnijem društvu. Oni koji ostaju mnogo toga bi mjenjali, međutim, smatraju da se njihov glas ne čuje.
-Pa mislim da mi mladi imamo veliki uticaj na to, međutim, mi nismo zainteresovani za to, nažalost. Zašto, zato što nam ljudi nekako ubijaju tu nadu i želju da budemo zainteresovani za politiku, da se borimo za budućnost. A što se tiče mladih ja definitivno mislim da ko kod ima mogućnost, treba, ali ne da nas roditelji upućuju, hajde za ovog, za onog, jer oni znaju i oni žele to, već da mi sami odlučimo po nekim našim činjenicama koje poznajemo, tako da mi definitivno imamo neki uticaj na budućnost, kazala je jedna mlada građanka.
Sociolozi smatraju da mladi, iako se tako na prvi pogled ne čini, mogu napraviti značajne promjene putem korištenja svog prava – izlaska na izbore. Izbori su prilika, ali i obaveza sudjelovanja u procesima odlučivanja.
-Jer ako vi ne uzmete svoj glasački listić postoji ogromna vjerovatnoća da će neko drugi popuniti vaš listić, kakva su trenutna rješenja Izbornog zakona da će neko drugi popuniti vaš listić onako kako njemu odgovara, upozorio je sociolog Adis Bešić.
U nekim državama postoji zakonska obaveza izlaska na izbore, kod nas to još nije slučaj. Ipak, sociolozi smatraju da mladi, bez obzira što nije zkonska obaveza, moraju iskorisiti ovaj demokratski alat da mijenjaju stvari i procese. Taj alat je svakako njihov glas na izborima.
-Sad za sad jedini način da se pokušamo boriti na neki način jeste za početak izlazak na glasanje. U doba u kojem mi živimo sveprisutnost medija, društvenih mreža, daje moć mladim ljudima da se i na taj način organizuju da međusobno razmjenjuju iskustva spoznaje itd., i da naprosto ne budemo pasivni, jer ako ne izađemo i ne glasamo nećemo moći danas sutra reći taj neko ne zastupa moje interese, istakao je Bešić.
Pored mladih, i stariji građani žele da se njihov glas čuje. Upravo od mladih i traže da u ime svih građana, a posebno kako bi oni sami imali ljepšu i svjetliju budućnost, izađu na izbore.
-Ako hoće mogu, a što kaže da su pametni trebali bi, trebalo bi da se nešto mijenja jer ovako je više puna kapa, kazao nam je jedan građanin osvrčući se na ulogu mladih u izbornom procesu.
-Ove kakanjske koji misle da su najpametniji, koji vladaju, to treba smjenjivati, poručio je jedan Kakanjac.
Važno je, smatraju socilozi, promovisati značaj i potrebu izlaska na izbore, i to nije proces koji traje jedan dan. Nije dovoljno samo popuniti glasački listić, već kontinuirano biti uključen u procese donošenja odluka.
– Da to nije samo ispunjavanje listića nego da izborna kampanja traje četiri godine, da se građanske inicijative mogu podnositi svakodnevno, da imamo pravo tražiti odgovornost zvaničnika koji su izabrani na funkcije i na kraju krajeva da njihov posao jeste da rade u smislu politike onako kako se ona zapravo i definira kao posao za javno dobro, zaključio je Bešić.
Sociolozi naglašavaju i to da je važno da se desi, po njima krucijalna stvar, a to je svakako promjena u razmišljanju. Važno je mladima, ali i građanima uopšte pokazati da je svaki glas važan i da se svaki glas čuje.
