Evidentna svakodnevna poskupljenja, građani pozivaju na bojkot

Povećanje minimalne plate u FBiH na 1.000 KM predstavlja značajnu promjenu u ekonomskom okruženju. To će, poručuju ekonomski stručnjaci, donijeti mnogobrojna poskupljenja, a može imati i dalekosežne efekte na kupovnu moć, potrošnju, inflaciju i stanje na tržištu rada. Posljednjih nekoliko godina došlo je do značajnog rasta cijena hrane u BiH, a svakodnevno svjedočimo novim poskupljenjima. Udruženja za zaštitu potrošača pozivaju nadležne na donošenje hitnih mjera za smanjenje inflacije. Građani kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda pozivaju na bojkot.

Povećanje minimalne plate, poručuju ekonomski stručnjaci, neće biti dovoljno da u narednom periodu u potpunosti kompenzuje rastuće troškove života. Zbog povećanja troškova proizvodnje, inflacije i globalnih ekonomskih faktora,kao što su rast cijena energenata i transporta, očekuje se da će dalje poskupljenje osnovnih životnih namirnica biti neizbježno. Cijene hljeba i pekarskih proizvoda i u Kaknju su već porasle, a tamo gdje nisu vrlo je izvjesno da će u narednom periodu. Razgovarali smo sa građanima Kaknja.

-Pa ne znam je li to opravdano ili neopravdano ali znam da samo građani to najviše ispaštaju i da oni snose sve troškove, država nikome ne daje džaba i ove plate i ovo. Svi moraju jest, prema tome, kako, na koji način, koliko ko ima sad o tom po tom, to je već pitanje za socijalnu ustanovu.

-Pa šta ću kad sam sama, dok struju, dok ga skuham, više posla oko toga, a ovako kupim jedan hljeb, može meni biti dan i po, zavisi kako kad jedem, nekad napravim pitu, znate kako je.

-Pa moraš biti prisiljen da kuhaš, kupiš vreću ako možeš, ako ne možeš šuti, kupi jedan hljeb ako možeš, ako ne možeš jedi makarone.

-Cijene rastu svega, ne možemo mi kriviti sad pekare, rastu drugi energenti, onda ide i to.

-Ponekad kupim, ponekad pravim kući, tu je ta računica. Ne ide samo hljeb, svaki put kada odete u radnju cijene su veće, dokle će Bog zna.

Posljednjih nekoliko godina došlo je do značajnog rasta cijena hrane u BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, osnovne životne namirnice poput hljeba, mlijeka, jaja, mesa i povrća poskupjeli su za desetine procenata. Iz kakanjskog udruženja potrošača „Potrošač“ navode da, nakon odluke o povećanje minimalne plate, Vlada FBiH hitno mora poduzeti adekvatne mjere za smanjenje inflacije, te povećanje životnog standarda građana.

-Jer svi smo mi potrošači, bio ti radnik, bio poslodavac, svi mi trošimo, neko malo više stvari može priuštiti, a neki ljudi zaista ne mogu. Evo shvatite najugroženiji koji su, znamo mi koja je to i skupina ljudi, oni vjerujte da ne mogu masu stvari sebi priuštiti. Hoće li država nešto uraditi, hoće li zamrznuti cijene, hoće li nešto, ne znam, za sada niko se ništa ne oglašava, njihova je glavna briga oko budžeta, hoće li se usvojiti, neće li, da se ukalkulišu, a onama niko ne vodi računa poručila je Ferida Kulović, predsjednik Udruženja potrošača “Potrošač“.

Proteklih nekoliko dana, potaknuti nedavnim uspjehom građana Hrvatske, koji su izveli uspješan bojkot trgovina, građani naše zemlje putem društvenih mreža pozivaju na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana. Admir Kapo iz Udruženja“Kupujmo i koristimo domaće“ mišljenja je da je prepisani bojkot iz Hrvatske, samo kratkoročno rješnje, bez stvarnog efekta i bez analize.

-Ako znamo strukturu nekog proizvoda da on kreće prije svega od sirovine da BiH masu sirovina uvozi, zavisno od stranih tržišta, s druge strane, evo sad kad idemo vezano za strukturu cijene, evo znamo da je dobrim dijelom u strukturu nekog proizvoda ukalkulisana i cijena rada. Došlo je sad do povećanja minimalca u FBiH, sigurno tu cijenu koja je povećana, cijenu rada ona će se moraz kalkulisati u proizvod, tako da da ja vidim da će doći do još većih poskupljenja nego što su sad, kazao je Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće“.

Kapo naglašava i to da bojkot nije rješenje i da promjene u smislu stabilizacije tržišta i pada cijena mogu doći smo onda kada smanjimo uvoz i počenemo proizvoditi sirovine na obradivim površinama, barem one potrebne za prehranu. Trgovina u Federaciji BiH uglavnom je bazirana na uvoz. Kada dođe do povećanja cijena kod proizvođača, a potom i nabavnih cijena na svjetskom tržištu, rastu cijene i u našim trgovinama. U cijenu proizvoda se uračunava veleprodajna i maloprodajna marža plus PDV 17 posto i to je konačna cijena koju plaćamo svi mi, a trgovačka djelatnosti je jedna od važnijih stubova privrede u Federaciji BiH sa ukupnim učešćem u prihodima od 46 posto.