Nakon višemjesečnih priprema objavljen je prvi broj časopisa za kulturu i društvena pitanja „Specto“. Izdavač je „Fondacija Spektrum“, a glavni i odgovorni urednik časopisa je Kakanjac, mr. Alen Zečević. U publikovanju prvog broja također su učestvovali i drugi Kakanjci koji su dali svoj značajan doprinos. Riječ je o časopisu koji se temelji na misiji podizanja kvaliteta naučne misli kako u Bosni i Hercegovini, tako i širem regionalnom kontekstu.
Pokretanje naučnog časopisa za cilj ima promovisanje kulturno-historijskog i drugog naslijeđa BiH. Također, ono što je osnivačima časopisa važno jeste da se u ovom projektu, pored već afirmisanih naučnika, otvore vrata ili prostor i za mlađe generacije naučnika koji tek treba da postanu aktivni kreatori društvene realnosti. Ono što je već zabilježeno, a što se svakako može okarakterisati kao pozitivna kritika, je i činjenica da je u javnosti pojava ovog časopisa pepoznata kao dodatna društvena vrijednost. Redakcijski kolegiji časopisa “Specto“ okuplja respektabilna imena koja učestvuju u akademskom i društveno-političkom životu naše zemlje kao i zemalja regiona.
-Nama je drago da su sa zadovoljstvom članstvo u ovom redakcijskom kolegiju prihvatili, gospođa Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta Republike Srbije, zatim imamo kolegicu Vlatku Dugački iz Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ u Zagrebu, prof. dr. Dževada Drinu iz Zenice, Ramizu Smajić iz Sarajeva, kolegu Emira Demira, također Kakanjca, tu je i Abdel Alibegović, tu je također i istaknuta pjesnikinja Nadija Rebronja i kolegica Suada Džogović koja se kao saradnik priključuje iz Republike Kosovo, kazao je mr. Alen Zečević, glavni i odgovorni urednik časopisa „Specto“.
Časopis tretira teme iz oblasti historije, kulturne baštine, jezika i književnosti, filozofije, socioloških istraživanja i drugih pitanja od društvenog značaja. U narednom periodu, naglašava Zečević slijedi promocija časopisa, a bit će objavljen i javni poziv autorima da dostave svoje radove za novi broj ovog naučnog časopisa.
-Svi znamo da živimo u vremenu u kojem je interes za knjigom sveden na društveni minimum, te smo tiraž ovog časopisa ograničili na 150, što ne znači da u budućnosti neće biti i više. Cilj je da ovaj časopis bude dostupan svim kulturnim, naučnim institucijama pa i osnovnim i srednjim školama. Poziv da bude član naše redakcije od narednog broja prihvatio je i ugledni britanski historičar Marko Atila Hore. U prvom broju što nam je posebno drago publikovan je i rad jednog kolege sa američkog univerziteta koji tretira posljedice pitanja i uzroka sarajevskog atentata iz jednog interesantnog do sada neprimjenjenog ugla, kazao je mr. Zečević.
Važno je naglasiti da je u pripremi i izdanju ovog naučnog časopisa, pored Zečevića, učestvovalo još nekoliko Kakanjca. A i to je, naglašava Zečević jedan ohrabrujući pokazatelj – koji govori o zainteresovanosti mladih da prave pozitivne promjene.
-Moram da naglasim da iza ovog projekta ne stojimo samo ja i kolega Demir kao ljudi koji su, da kažem, u taj operativni dio najviše uložili. Za vizuelno rješenje našeg časopisa, koje je također u naučnim krugovima jedno osvježenje, zaslužan je naš prijatelj i poznanik, Kaknjac Eldin Omeragić. Za pitanje gramatike i lektorski aspekt zaslužna je naša sugrađanka i kolegica Hasnija Bjelopoljak Čizmić, istakao je Zečević.
U prvom broju časopisa nalaze se i autobiografski zapisi Ibrahima Kajana kao i drugih. Tu su i mladi autori koji se bave osmanskom historijom Bosne. Sadržaj prvog izdanja časopisa obogaćen je i sa nekoliko prikaza književnih djela. Sve ovo govori i o zainteresovani Kakanjaca a posebno mlađe generacije naučnika, historičara, intelektualaca poput Zečevića, Demira i drugih da ne odustaju i da žele mijenjati društvenu relanost u kojoj živimo.
