Na prijedlog Federalnog ministarstva i socijalne politike Vlada FBiH utvrdila je Nacrt zakona o socijalnim uslugama u FBiH. Nacrt je upućen u dalju parlamentarnu proceduru, a u toku je i javna rasprava. Nacrt ovog zakona trebao bi predstavljati kvalitetan pravni okvir za harmonizaciju postojećih i razvoj novih socijalnih usluga, ujednjačavanje uslova za pružanje socijalnih usluga kao i licenciranje pružaoca socijalnih usluga. O Nacrtu zakona ali i o načinu njegove primjene u kakanjskom Centru za socijalni rad razgovarali smo sa direktorom ove ustanove.
U toku je javna rasprava o socijalnim uslugama koje se pružaju na nivou FBiH. Nacrt zakona o socijalnim uslugama predviđa da se sublimira dosadašnje pružanje usluga kroz ostvarivanja prava i usluga koje su tretirane Zakonom o osnovama socijalne zaštite i zaštite civilnih žrtava rata te zaštite porodica sa djecom. Predlagač zakona smatra da ovaj zakon predstavlja i odgovor na potrebu za sistemskim promjenama koje je neophodno provesti u oblasti tradicionalnog načina brige o korisnicima i zadovoljavanja njihovih potreba.
– Ovdje se tretiraju socijalne usluge koje bi bile na jedan stručan i na jedan zavidan nivo podignute, a u odnosu na susjedne zemlje koje su već u skladu sa konvencijama, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima uredile te akte, jer smo mi isto potpisnici i u obavezi smo da to uredimo. Ovim novim zakonom predviđene su određene socijalne usluge koje će se pružati unutar samih javnih servisa kao i usluge koje će se pružati unutar određenih institucija, naveo je Fakir Ajdinović, direktor JU Centar za socijalni rad Kakanj.
Zakon predviđa i plaćanje za određene socijalne usluge. Ranije je plaćanje usluga bilo regulisano u segmentu institucionalnog smještaja. Također, zakon predviđa i potpisivanje ugovora između korisnika usluga i davaoca usluga. Direktor kakanjskog Centra za socijalni rad smatra da bi nove odredbe zakona o socijalnim uslugama, a posebno koje se odnose na plaćanje određene usluge od strane korisnika prava, mogle da prouzrokuju nejasne situacije i dodatno opterećenje za pružaoce usluga.
– Sa ovim usvajanjem novog zakona mislim da ćemo mi biti dodatno opterećeni iz razloga što ćemo imati i ovo plaćanje usluga što je do sad bilo isključeno jer smo po hijerarhiji sami pružaoci usluga licima u stanju socijalne potrebe kao i drugim licima koja se nađu u takvom stanju. Teško da ćemo mi moći odgovoriti tom zadatku jer nije precizirano u zakonu koja će cijena usluge biti. Drugo je bilo kad smo mi na neki način tretirani bili, gdje smo bili koordinatori sami i rješavali prava prilikom smještaja lica u institucije gdje je zakonom regulisano i plaćanje troškova tih smještaja. Naravno desit će se situacija da mnoga lica u stanju socijalne potrebe neće moći da plaćaju te usluge a planirano je i za takva lica da se finansiranje pružanja usluga obezbijedi iz budžeta federacije, kantona i naravno općine, istakao je Ajdinović.
Pored svega navedenog, novi zakon predviđa i licenciranje pružaoca socijalnih usluga. Cilj novih zakonskih rješenja jeste da se profesionalizira stručni rad, te da se uvede interni i poboljša stručni i inspekcijski nadzor.
– Licenciranje je do sada bilo u fazi kada su davana odobrenja za obavljanje djelatnosti. Sad licenciranje podrazumjeva da će biti svi u obavezi, pružaoci usluga da faktički podnesu zahtjev kako bi im se odobrilo da mogu obavljati djelatnost tu. I ta licenca moći će, da im se odobri na neki period do pet godina, zaključio je Ajdinović.
Općinski, kantonalni i federalni nivo vlasti će u okviru svojih nadležnosti kroz nadležna minstarstva i druge organe oformiti tijelo koje će ispitivati da li podnosioc zahtjeva, pružaoc socijalnih usluga, bilo da se radi o individui ili ustanovi može obavljati ovu djelatnost. Konačnu odluku o izdavanju odobrenja za pružanje socijalnih usluga donosi ministar, a na prijedlog tijela kojem je bio podnesen zahtjev od strane pružaoca usluga. Osnovni cilj ovog zakona je razvijanje efikasnog i održivog sistema socijalnog zbrinjavanja.
