Pitanje opstanka rudničkog tornja na lokalitetu Stara jama aktualizirano je nakon što je investitor, koji je nedavno kupio ovaj lokalitet, intenzivirao radove na raščišćavanju terena. Postavlja se pitanje jesmo li zakasnili da sačuvamo simbol onoga na čemu je Kakanj proteklih 120 godina zasnivao svoj rast i razvoj.
Rudarski toranj na Staroj jami – danas jedini preostali simbol rudarstva u Kaknju.
-Ja toranj Stare jame doživljavam kao Stari most u Mostaru. Dakle po značaju Stari most ima višestoljetnu tradiciju. Toranj na Staroj jami ima višedecnijsku prošlost. Al za Kakanjke i Kakanjce je isti značaj ili Stari most u Mostaru ili toranj na Staroj jami, kazao je za NTV IC Adib Zekić, bivši uposlenik RMU Kakanj.
Od otvaranja rudničkog pogona Stara jama, ovaj je rudarski toranj, odnosno lift, kakanjske komorate spuštao je u dubine zemlje u potrazi za našim crnim zlatom. Nakon zatvaranja pogona, kao neperspektivna rudnička imovina, toranj je čekao svoju sudbinu, podsjećajući da je nekada ovo mjesto bilo okosnica privrednog razvoja ovog područja i egzistencija za stotine rudarskih porodica.
Sudbina koju je dočekao glasi da je toranj izuzet od prodaje i da će, kako su nam u telefonskom razgovoru kazali predstavnici investitora, ukoliko se iskaže interes za premiještanje na drugu lokaciju, toranj biti isječen u dijelove i predat RMU Kakanj.
Rudnički toranj, smatraju naši sagovornici, koji se bave historijom i pitanjima očuvanja kulturno-histrorijske baštine, dio je identiteta Kaknja i Kakanjaca. Naši sagovornici, također, smatraju da se u ovom trenutku bavimo posljedicama, te da se zaštitom i očuvanjem tornja trebalo baviti dosta ranije.
-Imamo jednu apsolutnu nezainteresovanost institucija koje bi se trebale baviti pitanjem zaštite kultuno-historijskog naslijeđa, koje očigledno smatraju da ugroženost ostataka rudaskog tornja ne predstavlja problem kojim bi se trebali baviti ili barem upozoriti javnost na njegovo postojanje. One bi, po mome sudu, ne ulazeći u imovinsko pravne odnose nastale prodajom lokaliteta Stara jama, trebale da budu prva zainteresovana strana za zaštitu artefakata industrijskog naslijeđa, čijom se poviješću, što smo svjedoci samo promovišu u svome radu. Drugo, sva ozbiljna društva imaju strategiju za bavljenje naukom i kulturom i stručne ljude koji mogu da iznesu tu strategiju, mi to danas nemamo. U njihovom odsustvu kao što vidimo iz javnosti, građani su primorani putem društvenih mreža da ukazuju na te probleme, istakao je za NTV IC historičar Alen Zečević.
-Meni je žao da je do ovoga došlo, ali kad je Rudnik devastirao Muzej rudarstva tako da kažem, nije bilo za neočekivati da se desi ovo. I nije ovo samo općinska priča, ovo je priča Elektroprivrede i Rudnika. Ljudi koji su vodili Rudnik nisu smjeli dozvoliti da do ovog dođe. Ja znam da oni vade tone, ali te tone vade ljudi koji su ostavili i svoje kosti dole i baš zbog tih ljudi, njih je skoro 300, možda i više, trebalo je toranj ostaviti kao obilježje grada, obilježje stradanja rudara. Sa tim rudarima, stradali smo i mi, ekološki na mnoge načine, naglasio je za NTV IC politolog Senad Čišija.
U Općini Kakanj smatraju da se toranj mora sačuvati, te predlažu lokacije za eventualno izmještanje tornja.
-Smatram da treba da ga sačuvamo, da on bude historijski izložbeni, turistički potencijal općine Kakanj. 2023. godine, mi smo predlagali lokaciju RMU Kakanj, gdje smatramo da bi se on trebao premjestiti i smatrajući da je to plato gornje direkcije rudničke. Jer je tu i rudnička direkcija i Park poginulim rudarima, centralno spomen obilježje. I onda smo mi mislili da i turisti koji dođu u Kakanj taj dio bi mogli posjetiti i naravno imali bi šta vidjeti, rekao je za NTV IC Mirnes Bajtarević, načelnik Općine Kakanj.
U RMU Kakanj su nam kazali da su proces zbrinjavanja tornja počeli već davno, te da su, vodeći se činjenicom šta toranj u historijskom smislu znači za Kakanj, toranj uspjeli izuzeti od prodaje na lokalitetu Stara jama. Spremni su, kako su nam kazali, toranj predati Općini.
-S obzirom na trenutnu situaciju u Rudniku i na to da se mi bavimo proizvodnom djelatnošću, a ne restauracijom i održavanjem historijskih spomenika, uputili smo niz dopisa i inicijativu prema kolegiju Općinskog vijeća i općinskom načelniku, kako bismo poklonili toranj relevantnim institucijama u našem gradu, koje će se moći adekvatno brinuti o tom tornju. Nažalost, odgovor još uvijek nismo dobili iz Općine. Vjerujemo da je to zahtjevan projekat za općinske strukture isto kao što je i za nas. Ali evo nadamo se u što skorijem vremenu da ćemo dobiti neki odgovor s obzirom da je dinamika radova zaista brza od strane investitora, izjavio je za NTV IC Iso Delibašić, direktor ZD RMU Kakanj.
Očuvanjem starog rudarskog tornja, smatra historičar Zečević, pokazali bismo da li smo društvo koje je zrelo da se na dostojanstven način odnosi prema svome kulturnohistorijskoim naslijeđu.
-Ako je već ocijenjen i otpisan kao bezperspektivna industrijska imovina, toranj i drugi preostali fragmenti Stare jame time ne gube snagu i značaj kao kulturno historijsko-naslijeđe grada Kaknja. U tom smislu očekujem da će se ovo pitanje, uzevši u obzir sve glasnije javno mnijenje, početi ozbiljno tretirati. Rješenje za to postoji. Ja sam mišljenja, a uvjeren sam da to mišljenje dijeli većina građana Kaknja, da se rudarski toranj mora zaštititi, konzervirati, na odgovarajuće mjesto u gradu instalirati kao reprezentativan spomenik. Gdje će to biti, to je u ovom trenutku možda i najmanje bitno. Po meni je najvažnije da ga mi sačuvamo. I to je u ovom trenutku ključni zadatak naše društvene zajednice, dodao je Zečević.
Adib Zekić, smatra da je pitanje tornja pitanje lokalne zajednice ali i državno pitanje, te da se lokalna zajednica u ovome mora ujediniti.
-Svi politički subjekti u gradu, izvršna vlast, zakonodavna vlast, pozicija, opozicija, moraju imati zajednički imenitelj. Toranj na Staroj jami mora ostat tu gdje jest, jer je to jedino pravilno i adekvatno rješenje. Zato što je to jedini preostali simbol rudarstva u gradu poslije 120 i više godina, dodao je Zekić.
Dok su u Rudniku spremni toranj pokloniti Općini, u Općini izražavaju spremnost da se u narednom periodu zajedno sa RMU iznalaze nova rješenja za adekvatno zbrinjavanje starog rudničkog tornja.
-Dakle, želja Rudnika je jasna, mi želimo da poklonimo našem gradu ovaj rudarski objekat, kako bi nastavio biti dio historije. Pa evo možda i turistička atrakcija, dodao je Delibašić.
-I dalje stojimo na raspolaganju kao Općina Kakanj da se zajedno sa Rudnikom Kaknja, jer smatramo da je on itekako od sentimentalne važnosti i RMU Kakanj, ali isto tako i svakom Kakanjcu i Kakanjki, a i Općini Kakanj, da iznađemo rješenje, kako bismo ga, ako ne u ovom trenutku mogli razmontirati, odnosno postaviti na drugu lokaciju, onda makar da ga sačuvamo i da u narednom periodu pokušamo tražiti rješenja i naći adekvatnu dokumentaciju i projekte kako da to riješimo, zaključio je na kraju načelnik Općine Kakanj.
U nekoliko je navrata sudbina rudarskog tornja bila je predmet vijećničkih inicijativa i pitanja na Općinskom vijeću Kakanj. Međutim, da li je kasno? Da li je tehnički, nakon decenija neodržavanja, toranj uopšte moguće izmjestiti na neku drugu lokaciju? Koju? Jesmo li o simbolu onoga što Kakanj jeste i iz čega je nastao trebali misliti ranije?