Semir Osmanagić: Povećanje zaštićenih područja u BiH predstavlja temelj za razvoj održivog turizma

Brojna arheološka istraživanja na prostoru budućeg Parka prirode Babina-Tvrtkovac, potvrđena elaboratom o opravdnosti proglašenja ovog područja zaštićenim, doprinijela su boljem razumijevanju života ljudi koji su u prošlosti boravili na ovim prostorima.

Bosna i Hercegovina obiluje područjima za koja se vežu značajni kulturno-historijski spomenici i dokazi života na ovim prostorima a koje, kako stručnjaci smatraju, trebamo zaštiti, jer se budućnost Bosne i Hercegovine, tvrde, ogleda u razvoju turizma.

Iz perioda prahistorije na širem prostoru Eko parka Tvrtkovac, ili u slivu Babine rijeke, registrovano je nekoliko prahistorijskih naselja ili gradina. Riječ je o naseljima koja okvirno mogu datirati iz perioda bronzanog ili željeznog doba. Arheolozi i ekološki istraživači mišljenja su da prirodna i kulturno-historijska bogatstva o kojima svjedoče ostaci utvrda, gradine, stećci i brojni drugi dokazi, ne samo da trebamo zaštiti nego ih iskoristiti za razvoj turizma i popularizaciju naše zemlje.

Semir Osmanagić – arheolog i istraživač naglašava značaj arheoloških nalazišta na prostoru Bosne i Hercegovine s akcentom na lokalitet budućeg Parka prirode Babina-Tvrtkovac.

– Slabo istražujemo. Mnogi arheolozi su 2005. godine bili protiv mog istraživanja i govorili su da nema piramida u Bosni i Hercegovini, te kako znaju svaki metar zemlje. Međutim, mi ne znamo 95%  toga šta se krije ispod zemlje. Na području Tvrtkovca ima nekoliko stećaka koji govore o postojanju nekih drugih civilizacija, kazao je Semir Osmanagić.

Turizam u Bosni i Hercegovini ima potencijal da postane jedan od glavnih pokretača privrede. Bosna I Hercegovina raspolaže brojnim pejzažima, prašumama, jezerima, kao i etno selima interesantnim kako domaćim tako i stranim turistima.

– Budućnost Bosne i Hercegovine nije u visokim tehnologijama već u turizmu. Bosna ima mnogo za ponuditi turistima: organsku hranu, čistu vodu, domaćinsku uslugu. Naši su ljudi veoma gostoprimljivi. Ne treba se bojati, treba ohrabrivati ljude da proizvode organsku hranu i razmišljaju u tom pravcu, istakao je Semir Osmanagić.

Zaštićena prirodna područja su posebno vrijedni prostori koji se proglašavaju na osnovu Zakona o zaštiti prirode FBiH donesenog 2003. godine. (https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2003/zakoni/42hrv.htm)

Zakonom je regulisana materija zaštite prirode tako da se definišu uslovi i način zaštite, očuvanje i održivo korištenje prirodnih područja, opšte mjere zaštite biljnih i životinjskih vrsta i posebne mjere zaštite prirode, koje se ostvaruju proglašavanjem i uspostavom zaštićenih područja.

– “Zaštićeno” znači da ne bi trebalo da imate divlju gradnju već djelovati na kontrolisan način. Na turističkim destinacijama treba graditi turističku infrastrukturu. Potrebno je napraviti harmoniju i balans između progresa i onog što trebamo ostaviti našoj djeci, kazao je Osmanagić.

Prirodna i kulturno historijska bogatstava sa resursima kvalitetne pitke vode, termalnih voda, izuzetno atraktivnih turističkih lokaliteta, bogatog kulturno-historijskog naslijeđa, kvalitetnog prostora za poljoprivredu i rekreaciju, te šumskog bogatstva, omogućila su da se u Zeničko-dobojskom kantonu nalazi čak sedam potencijalno zaštićenih područja među kojima je i lokalitet budućeg parka prirode Babina-Tvrkovac u Zenici.

– Povećanje zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini predstavlja temelje za razvoj održivog turizma u zemlji, poručio je na kraju arheolog i istraživač, Semir Osmanagić.

Projektom “Volim Tvrtkovac” uz podršku projekta „Misli o prirodi!“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska doprinosimo boljem razumijevanju značaja zaštičenih područja.

Sadržaj je isključiva odgovornost NTVIC d.o.o. Kakanj i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.